Dok se oporavljamo od jedne katastrofe – prijeti nam druga. Mještani naselja Špionica kod Srebrenika od 2021. godine vode bitku protiv otvaranja kamenoloma na ovom području. Razloga je mnogo. Najbliža kuća udaljena je svega 30-ak metara, a u blizini se nalaze i bušotine vode koje bi trebale biti spojene u sistem gradskog vodovoda. Geološka istraživanja već su rezultirala padanjem kamenja u korito rijeke Bistrice, što za mještane predstavlja ozbiljan sigurnosni, ali i ekološki problem. Ali ono što brine mještane – ne brine i nadležne.

Za Adelu Mahmutović i njenu porodicu kamenolom bi bio ozbiljan problem, a strah je naročito porastao nakon tragedije u Jablanici. Prošle godine svjedočila je i padanju stijene u korito obližnje rijeke.

„Ogromna je stijena bila. Mislila sam da je zemljotres, prestrašila sam se. Djeca su se igrala u rijeci. Šta da se malo niže otkotrljala, djeca bi nam izginula. Mi tu živimo, ovo je naš dom. Neću da idem, ovo je moje“, poručuje ona.

Da su pribavljene sve potrebne saglasnosti za rad kamenoloma, mještani Špionice saznali su tek krajem 2023. Ali od borbe, kažu, neće odustati, jer ako se kamenolom pokrene, ovdje više život neće biti moguć, a uz to biti će ugrožena i izvorišta pitke vode.

„Boriti ćemo se, ne plašin se nikoga sem dragog Boga. Nikad neću odustati. Ljudi, dođite da vidite gdje je ovo što on planira i zašto da se jedan pojedinac bogati na račun nas“, ističe mještanin Jakov Topalović.

„Koliko noći nisam spavao… Nije kamenolom ni počeo a mislim šta kad počne. Razmišljam o tome kako će biti i šta. Zato kažem – nema šanse! Ovdje bi bilo svašta kada bi počeli da rade“, dodaje mještanin Zahir Ajanović.

Investitor navodi da je njegova firma prije kupovine kamenoloma od prethodnog vlasnika dobila pisane izjave mještana kojima potvrđuju da su saglasni da se vrše eksploatacija i geološka istraživanja krečnjaka na kamenolomu. Navodi i to da je sve rađeno u skladu s prostornim planovima Grada i Kantona, te da od ovog projekta neće odustati.

„Nikada ne bismo dozvolili da rizikujemo ljudske živote i zdravlje ljudi. Zato smo strpljivi i poštujemo zakonske procedure. Uradili smo neophodna istraživanja, uradili projekte i probavili dokumentaciju za rad kamenoloma u sladu sa zakonskim propisima, bez ugrožavanja bilo čije imovine i zdravlja“, kaže investitor kamenoloma Adem Musić.

Aarhus centar u Bosni i Hercegovini pružio je pomoć mještanima i pokrenuo tri odvojena pravna postupka. Posljednji se odnosio na urbanističku saglasnost, a Kantonalni sud u Tuzli je početkom mjeseca poništio Odluku Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Tuzlanskog kantona, te je predmet vraćen na ponovno razmatranje. O saglasnostima koje investitor spominje, kažu da su te saglasnosti date bivšem vlasniku te da tada nije bilo riječi o kamenolomu ovog kapaciteta.

„Sada je sud naložio da se obnovi postupak, odnosno, da se prilikom izdavanja nove urbanističke saglasnosti ukljuci i Mjesna zajednica Špionica. Kakav će biti ishod s ponovljenog postuka, ostaje neizvijesno, budući da se Mjesna zajednica Špionica strogo protivi ovom kamenolomu. Ovaj slučaj je primjer kako pravda možda jeste spora, ali je dostižna i postoji“, kaže Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra u BiH.

„Moramo svi raditi po zakonu i ispuniti sve što on od nas, Gradske uprave i privatnog kapitala traži. Naravno, uzimajući u obzir i ono što je bitno za lokalnu zajednicu. Takav smo stav imali i imat ćemo i u narednom periodu“, poručuje Adnan Bjelić, gradonačelnik Srebrenika (NiP).

Ako dođe do otvaranja kamenoloma u Špionici, mještani navode da će se morati iseliti s ovog područja. Za neke će to biti drugi put, jer su već tokom rata bili protjerani iz svojih domova u Podrinju.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Azra Bećirović)