Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović u svom prvom obraćanju nakon pobjede na izborima u oktobru 2022. godine naveo je da „nije vrijeme ni za slavlje ni euforiju“, a u prvom intervjuu posebno je naglasio da će pobjedu proglasiti „kada smanjimo siromaštvo, kada povećamo radnička prava i primanja, kada Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status i krene ispunjavati preostale obaveze u procesu pristupanja EU, kada ispunimo uvjete za pristupanje NATO savezu…“

Potom je kao projiciranu politiku koje će se držati naveo strateško povezivanje sa EU, SAD i Velikom Britanijom. Dodao je i kako je „naročito važno razvijati svestrane i prijateljske odnose sa Njemačkom, Francuskom, Italijom, Austrijom, Španijom, zemljama Skandinavije, Beneluksa, kao i sa drugim članicama EU.“

Već 28. oktobra susreo se sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, iako konstituirajuća sjednica još nije ni održana po protokolu. U novembru je Bećirović primio izaslanike, ambasadore i diplomate ključnih zemalja EU i ambasadora  SAD. Održan je i sastanak sa Visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. U decembru je razgovaro sa šefom Delegacije Evropske unije u BiH Johannom Sattlerom, ambasadorima Italije, Francuske, Grčke, Norveške, Egipta, Švedske, Kine, Katara itd. U januaru 2023. godine je održano nekoliko sastanaka uključujući Sloveniju i Norvešku, odnosno, diplomate te dvije zemlje.

Ipak, najvažniji susret i prva posjeta inostranstvu je bila posjeta Briselu. Bećirović je posjetio sjedište NATO-a, gdje je razgovarao sa sekretarom Jensom Stoltenbergom, potom sa ambasadorima Quinte, kao i ambasadorima Turske, Poljske, Ukrajine i Slovenije. Po povratku je razgovarao sa ambasadorima Švicarske i Španije.

Početkom februara Bećirović je već u Washingtonu, gdje razgovara sa kongresmenima, senatorima, savjetnicima američke administracije za vanjske poslove. Po povratku održava sastanke sa predstavnicima Japana, Češke i Makedonije. Bećirović ponovo ide u Brisel, gdje je razgovarao o proširenju EU.

Član predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda je potom posjetio Ankaru i susreo se sa Erdoganom, dok je na unutrašnjem planu u narednom periodu vodio bitku oko energetskog suvereniteta Bosne i Hercegovine po pitanju plinske opskrbe i vlasništva države nad plinskim transportnim sistemom. Bitnost te borbe još je važnija sada dok energetski suverenitet vezan za proizvodnju struje klizi iz ruku države BiH. Mart je protekao u pitanjima odnosa sa susjednim zemljama, gdje su također organizovani sastanci na državnoj razini ili upuženi prijedlozi parlamentu BiH.

S predsjednikom Republike Azerbejdžan Ilhamom Alijevim Bećirović je imao sastanak u aprilu, a potom i sa ministrom vanjskih poslova Kraljevine Španije José Manuelom Albaresom Buenom.

U maju slijedi sastanak sa premijerom i predsjednikom Republike Hrvatske, Andrejem Plenkovićem i Zoranom Milanovićem. Organizovan je i posjet u Podgoricu na inauguraciju novog predsjednika Crne Gore. Krajem mjeseca Bećirović će opet razgovarati sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.

U junu je posjećena Ankara, a ponovo razgovarano s predstavnicima Velike Britanije, Francuske kao i premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.

Početkom jula Bećirović će dobiti i pisanu podršku NATO-a prema Bosni i Hercegovini. Odmah nakon toga Bećirović će posjetiti Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku, gdje se susreo sa brojnim bitnim ličnostima poput ministra odbrane UK, ali je ubjedljivo najveća diplomatska pobjeda bila sastanak sa premijerom Velike Britanije Rišijem Sunakom. Zatim je ponovo razgovarao sa ambasadorima SAD-a, Velike Britanije, Turske i generalnom direktoricom za Evropu u Službi za vanjske poslove EU. Krajem jula Bećirović će rezidenciji Kraljevine Norveške imati razgovor sa čak 17 ambasadora i predstavnika zemalja članica NATO-a. Bećirovićeva izjava nakon toga da „nema posustajanja. Moramo u lobiranje za Bosnu i Hercegovinu uložiti svaki atom naše snage“ pokazala se sasvim tačnom, daleko od populizma i deklarativnosti.

Iako je august i u BiH i u EU mjesec godišnjih odmora, Bećirović je posjetio Ukrajinu, gdje se susreo sa predsjednikom Ukrajine Zelenskim. Na domaćem planu je iskoristio vrijeme i posjetio brojne gradove u BiH. Sastancima na domaćem planu se nećemo baviti u ovom tekstu, ali su organizirani kontinuirano kroz godinu dana.

U septembru je u posjetu primio kongresmena Turnera, potom specijalnog izaslanika Vlade SR Njemačke za Zapadni Balkan Manuela Sarrazina. Uslijedila je posjeta Makedoniji. U septembru je ponovo razgovarao sa ambasadorima Velike Britanije i Francuske. Dočekao je i ambasadore Holandije, Norveške, a potom razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Kraljevine Danske.

Nakon nešto manje od godinu dana na mjestu člana predsjedništva Bećirović će izjaviti: „Poslije dugo vremena nismo u političkoj defanzivi i jasno pokazujemo šta hoćemo, a ne samo šta nećemo“, što je utemeljeno u fantastičnoj diplomatskoj turneji u prvoj godini mandata. U usporedbi sa djelovanjem Džaferovića i Komšića u prethodnom mandatu BiH je dobila predanog radnika i odlučnog diplomatu.

S krajem prve godine mandata posjetit će Vatikan i susresti se sa Papom Franjom, a zatim razgovarati sa predsjednikom Egipta. Izuzetno važna je posjeta Francuskoj gdje će imati sastanak sa predsjednikom Francuske Macronom.

Potom slijedi posjeta Cirihu, da bi još u novembru primio ambasadore Francuske, Švedske, Grčke, Katara, a prije nekoliko dana organizovan je i ponovni susret sa Jensom Stoltenbergom u Bosni i Hercegovini.

Prije nekoliko dana Bećirović će se sastati sa ministrom odbrane Savezne Republike Njemačke Borisom Pistorijusom, a potom i sa šefom najbitnije evropske zemlje, kancelarom Savezne Republike Njemačke Olafom Scholzom.

Bećirović je tako pokazao, ne samo radnu naviku, nego i rijetku osobinu za političare, a to je ispunjavanje vlastitih obećanja. Dok „Trojka“ kuburi sa minimalnim poboljšanjem standarda građana, neprestano odlažući ključne reforme, zasad je jedino izbor Denisa Bećirovića na izborima donio stvarnu promjenu u radnim navikama. Bećirović je fokus usmjerio na EU i SAD, što se iz brojnih sastanaka i vidi, te je održao obećanje o diplomatskoj ofanzivi, a svoj rad niti približno ne reklamira poput brojnih ministarčića koji se ne skidaju sa društvenih mreža. Zapravo, možemo s pravom uputiti kritiku da se Bećirovićev rad nedovoljno medijski prati i analizira, što je poseban problem i žalosna spoznaja ako se krene od jednostavne premise da Bećirović predstavlja instituciju, a ne sebe. U vrijeme kad je BiH ponovo u fokusu nužno je imati spremnog državnika poput Bećirovića da iskoristi geopolitičke okolnosti, pa je ohrabrujuće saznanje da je Bećirović imao preko 70 sastanaka samo sa stranim diplomatama gdje je zastupao interese BiH.

(TIP/Izvor: prvasmjena.com/Autor: Suad Beganović)