Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je danas da će podržati dokument o kojem su se usaglasili predstavnici 12 parlamentarnih stranaka iz BiH, uz dvije dopune za koje smatra da bi trebalo da budu uključene u tekst.

“Tokom dana Čović će podržati jučerašnju izjavu s dodatkom dvije male ispravke koje ne bi trebalo da predstavljaju problem za uključivanje u izjavu. Istovremeno, to bi za nas bilo od izuzetne važnosti, a dalo bi dodatnu vrijednost samom tekstu”, navodi se iz krugova bliskih Čoviću, prenose hrvatski mediji.

Kako je navedeno u jednoj stavci dokumenta usvojenog na sinoćnjem sastanku u Briselu, “čelnici parlamentarnih stranaka u BiH ponavljaju svoju predanost očuvanju načela vladavine prava i provođenja slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvoju demokratskih institucija na svim nivoima vlasti”. Čović traži da se na tu rečenicu doda – u skladu sa sporazumom o provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. godine i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.

Takođe, traži i promjene u paragrafu 11 usaglašenog dokumenta, koji kaže da se čelnici slažu da će unutar šest mjeseci od formiranja vlasti na svim nivoima usvojiti izborne i ograničene ustavne reforme koje treba da budu usklađene s presudama Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, s preporukama OEBS/ODIHR-a i GREKO-a.

Čović želi da se tu ubaci rečenica koja kaže da “izborne reforme koje će osigurati provođenje izbornih rezultata u vezi sa domovima naroda treba hitno usvojiti u skladu sa sporazumima spomenutim u preambuli”, to jest sa sporazumom o provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.

Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu prema kojoj se u nacionalne klubove Doma naroda Federacije BiH iz svakog kantona mora izabrati najmanje po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda.

To je bošnjačkim strankama omogućavalo da iz kantona u kojima gotovo nema Hrvata izaberu delegate koji su se lažno izjašnjavali Hrvatima i postali član hrvatskog nacionalnog kluba.

Nacionalni klubovi u Domu naroda FBiH broje po 17 članova i hrvatski klub bi bio potpuno blokiran ako Bošnjaci uspiju nametnuti svojih šest zastupnika, jer je za odluke potrebna dvotrećinska većina.

(TIP/Izvor: Srna)