Najbolji zanat! Ali treba imati srce i dusu za zlo.
Nermin Bijedić: Tuzla ima potencijal za osnivanje Instituta za rudarstvo, energetiku i energetsku tranziciju

Novi institut pri Univerzitetu u Tuzli mogao bi postati važna naučna i stručna institucija za razvoj energetskog sektora Federacije BiH.
Sve češće najave poskupljenja električne energije u Federaciji BiH ponovo otvaraju pitanje stanja i perspektive domaćeg elektroenergetskog sektora. Međutim, javna rasprava uglavnom se svodi na visinu cijena električne energije i posljedice za građane i privredu, dok u drugi plan ostaju mnogo važnija pitanja – kako osigurati dugoročnu stabilnost elektroenergetskog sistema, unaprijediti proizvodne kapacitete i provesti energetsku tranziciju.
Jedno od mogućih rješenja jeste osnivanje Instituta za rudarstvo, energetiku i energetsku tranziciju u sastavu Univerziteta u Tuzli. Tuzla za takvu instituciju ima značajne prednosti: dugu rudarsku tradiciju, termoenergetsko iskustvo, Univerzitet i stručne kadrove iz oblasti rudarstva, elektrotehnike, mašinstva, tehnologije i ekonomije.
Institut bi bio organizovan kao multidisciplinarna naučnoistraživačka jedinica Univerziteta, sa vlastitim rukovodstvom, programom rada i mogućnošću ugovaranja stručnih i istraživačkih poslova. Njegovu strukturu činilo bi osam centara: za rudarstvo, termoenergetiku, elektroenergetiku, obnovljive izvore energije, energetsku ekonomiku, ekologiju i tranziciju, automatizaciju te edukaciju i stručno usavršavanje.
Poseban značaj Instituta ogledao bi se u mogućnosti izrade nezavisnih stručnih analiza stanja rudnika, termoelektrana i elektroenergetske mreže, procjene proizvodnih mogućnosti postojećih postrojenja te davanja preporuka za njihovu rekonstrukciju i modernizaciju. Istovremeno, Institut bi mogao pružati stručnu podršku Vladi Federacije BiH u kreiranju energetske politike i donošenju dugoročnih razvojnih odluka.
Važno je da Institut ne bude ograničen samo na univerzitetske kadrove. Njegov rad trebalo bi zasnivati na povezivanju naučnog potencijala Univerziteta, iskustva aktivnih inženjera i praktičnog znanja penzionisanih stručnjaka koji su decenijama radili u rudnicima, termoelektranama i elektroenergetskim postrojenjima. Takav spoj iskustva i novih znanja omogućio bi kvalitetniji istraživački rad i prenos stručnog znanja na mlađe generacije.
Pri osnivanju nove institucije potrebno je voditi računa i o postojećem Rudarskom institutu Tuzla, koji raspolaže dugogodišnjim iskustvom i laboratorijskim kapacitetima. Umjesto nepotrebnog dupliciranja poslova i infrastrukture, trebalo bi uspostaviti institucionalnu saradnju i zajedničko učešće u istraživačkim i stručnim projektima.
Osnivanje Instituta moglo bi se realizovati kroz nekoliko faza, počevši od formiranja inicijativnog odbora i izrade elaborata o opravdanosti, do uspostavljanja organizacione strukture, finansiranja i početka rada. U početnoj fazi predviđa se manja istraživačka jezgra, uz angažovanje stručnjaka sa različitih fakulteta i vanjskih saradnika.
Najvažniji uslov njegovog uspjeha bila bi stručna, naučna i institucionalna nezavisnost. Institut koji treba objektivno ocjenjivati stanje rudnika, termoelektrana i energetskih kompanija mora imati slobodu da rezultate svojih istraživanja prezentuje bez političkih i poslovnih uticaja.
Osnivanje ovakvog Instituta ne bi trebalo posmatrati samo kao proširenje organizacione strukture Univerziteta u Tuzli, već kao strateški projekat od značaja za Federaciju BiH. Njegovim djelovanjem Tuzla bi mogla postati jedan od ključnih centara naučnog i stručnog promišljanja budućnosti rudarstva i energetike u Bosni i Hercegovini.
(TIP/Autor: Nermin Bijedić dipl.ing.el./Foto: Ilustracija/RTV Slon)







Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.