Koja sreća neopisiva ! Sada imamo dvije snaše u Predsjednoštvu ! Razbijanje BiH - zagarantirano !!!
Foto: Otvoren dijalog o budućnosti Tuzle: Grad mora bolje, ali je vrijeme da šutnju pretvorimo u aktivnost

Tuzla može i mora bolje, a ključ promjena nalazi se u aktivnijem učešću građana, odgovornijim institucijama i otvorenom dijalogu o problemima lokalne zajednice. Sve ovo je naglašeno tokom subotnje panel diskusije “Da li Tuzla može bolje?”, koju je organizirala Platforma Zdrava Tuzla, okupivši stručnjake, predstavnike međunarodnih organizacija, gradske vijećnike i građane.
Kroz razgovor o sigurnosti, kvalitetu života, participaciji građana u donošenju odluka i funkcioniranju mjesnih zajednica, otvorena su brojna pitanja koja se neposredno tiču svakodnevice stanovnika Tuzle, ali i načina na koji se upravlja gradom.
Panel nije bio zamišljen samo kao prostor za detektovanje problema, već i kao prilika da se razgovara o konkretnim mehanizmima promjena, građanskoj odgovornosti i potrebi da se glas stanovnika mnogo snažnije čuje u procesima odlučivanja.
U razgovoru su učestvovali izvršna direktorica RTV Slon Albina Vicković, univerzitetska profesorica Jasmina Husanović, univerzitetski profesor Damir Arsenijević te analitičar i jedan od osnivača podcasta “Radion” Zlatko Ledić. Diskusiju je moderirala Jelena Tanasković Mićanović, stručnjakinja za demokratizaciju i dobro upravljanje.
Tuzla može bolje, ali je za promjene potrebno aktivno građanstvo
Već na početku razgovora istaknuto je da Tuzla posjeduje određene prednosti u odnosu na druge lokalne sredine, ali da to ne smije biti razlog za odustajanje od traženja kvalitetnijih rješenja. Albina Vicković naglasila je da je upravo otvaranje dijaloga o mogućnostima unapređenja grada jedan od najvažnijih razloga organiziranja ovakvog susreta.
“Ja sam sasvim sigurna da Tuzla može bolje. Razlog zašto i jesmo danas ovdje jeste da otvorimo dijalog gdje, koliko i kada možemo napraviti značajniji iskorak”, poručila je Vicković.
Posebno je ukazala na pitanje sigurnosti iz perspektive urbanističkog i planskog razvoja, naglašavajući da kvalitetan grad mora podrazumijevati jednake uslove života za stanovnike svih mjesnih zajednica.
U tom kontekstu otvorila je i pitanje postojanja urbanističkog plana grada kao cjeline, koji bi trebao dati jasnije odgovore o rasporedu zelenih površina, dostupnosti vrtića, infrastrukturnim kapacitetima, mogućnostima nove gradnje i njenom utjecaju na kvalitet zraka.
“Razvoj Tuzle ne bi se smio posmatrati kroz pojedinačne i partikularne interese, već kroz potrebe grada kao jedinstvene cjeline”, navela je Vicković.
Istovremeno, naglasila je da građani ne mogu ostati samo u ulozi kritičara vlasti, već moraju preuzeti aktivniju ulogu kroz inicijative, prijedloge i konkretno djelovanje.
“Mislim da je vrijeme da našu šutnju pretvorimo u našu aktivnost”, jedna je od poruka koju je Vicković uputila tokom diskusije, osvrćući se i na izostanak snažnijih građanskih reakcija na brojne društvene probleme.
Na važnost građanskog organizovanja posebno je ukazao univerzitetski profesor Damir Arsenijević, koji je ocijenio da je u Tuzli već duže vrijeme ozbiljno narušen prostor neposrednog demokratskog odlučivanja.
“Ono čemu svjedočimo jeste da je pritisnuta pauza na demokratiju u Tuzli. Znači, mi već 597 dana živimo suspenziju demokratije u našem gradu”, upozorio je Arsenijević, govoreći o mjesnim zajednicama, odnosno izborima članova savjeta.
Istakao je da je građanima uskraćena mogućnost da neposredno biraju svoje predstavnike i odlučuju o pitanjima koja se tiču njihovih naselja.
“Obnova demokratskih mehanizama na lokalnom nivou jedan je od ključnih preduslova za promjene, posebno kroz vraćanje direktnih izbora za predstavnike mjesnih zajednica”, rekao je Arsenijević.
Arsenijević je istovremeno ukazao na izostanak snažnijih reakcija javnosti na niz društvenih problema, od tragedija i institucionalnih propusta do aktuelnih afera.
“Građani često šute zbog straha, političkih i drugih zavisnosti, ali i osjećaja da se ništa ne može promijeniti. Ali, odgovornost za stanje u društvu ne može biti prepuštena isključivo institucijama i političkim strukturama, već građani moraju koristiti demokratske mehanizme pritiska, organizovanja i javnog djelovanja”, potcrtao je Arsenijević.
Sličan stav iznio je i Zlatko Ledić, naglašavajući da građani imaju mnogo veći utjecaj na političke odluke i rad institucija nego što ga često koriste.
“Ovaj događaj koji smo organizirali upravo je usmjeren na to da zainteresiramo ljude, da im ukažemo na to da oni imaju moć da utječu na političke odluke u gradu, ali ne samo na političke odluke nego i na odluke institucija u ovom gradu, da konačno rade svoj posao”, istakao je Ledić.
Prema njegovim riječima, društvo je u velikoj mjeri pasivizirano, dok je politički prostor prepušten uskom krugu ljudi koji odlučuju o pitanjima od javnog značaja.
“Zbog toga je neophodno ponovo otvoriti prostor za građansku inicijativu, javnu raspravu i organizovano djelovanje”, rekao je on.
Zagađenje zraka, zdravlje i urbanistički razvoj kao pitanja odgovornosti
Drugi važan segment diskusije odnosio se na sigurnost i kvalitet života u Tuzli, posebno kroz prizmu aerozagađenja, energetskog siromaštva, zdravstvenih posljedica i odgovornosti institucija.
Univerzitetska profesorica Jasmina Husanović posebno je problematizirala povezanost energije, zdravlja i političke odgovornosti, ukazujući na potrebu da se građanima omogući pravovremen i razumljiv uvid u stanje okoliša i posljedice zagađenja.
Osvrnula se i na izražene epizode zagađenja zraka tokom oktobra i novembra, ističući da javnost mora imati pouzdane informacije o tome šta se dešava na terenu, kao i da nadležne institucije moraju aktivnije reagovati.
“Dostupnost informacija ne znači i pravo informisanje građana. Sarajevo je uvelo sistem digitalnog praćenja aerozagađenja koji alarmira, a upravo takve sisteme moraju imati i građani Tuzle, što trenutno nije slučaj. Na takvim stvarima, jednostavno moramo raditi”, kazala je Husanović.
Naglasila je da se odgovornost za zaštitu zdravlja ne smije prebacivati na pojedince i građane.
“Odgovornost, prije svega moraju preuzeti institucije kojima je povjeren zadatak zaštite javnog interesa. Građanski pritisak, kroz mjesne zajednice, direktnu demokratiju, medije i proteste, vidim kao jedan od važnih načina da se zahtijeva odgovornost za nečinjenje”, dodala je Husanović.
Problemi mjesnih zajednica ne mogu se rješavati bez građana
Koliko su pitanja o kojima se govorilo na panelu neposredno povezana sa svakodnevnim životom stanovnika Tuzle, pokazala je i izuzetno aktivna diskusija nakon razgovora s panelistima.
Građani su dobili priliku da postavljaju pitanja, iznose vlastita iskustva i predlažu konkretna rješenja, a njihove intervencije pokazale su da interes za aktivnije učešće u upravljanju lokalnim zajednicama postoji, ali i da su problemi u pojedinim naseljima dugogodišnji i sistemski.
Jedan od učesnika bio je i Ahmudin Junuzović iz tuzlanske prigradske mjesne zajednice Dobrnja, koji je ukazao na višedecenijske probleme komunalne infrastrukture u svom naselju.
“Iako su u prethodnim godinama realizovana određena ulaganja, ona su nedovoljna u odnosu na potrebe i dugogodišnje zanemarivanje ove lokalne zajednice. Posebno bih problematizirao činjenicu da se i malobrojni projekti koji dolaze do Dobrnje moraju realizirati posredstvom političkih subjekata, umjesto da prioriteti budu utvrđivani na osnovu stvarnih potreba stanovnika”, naveo je Junuzović.
Njegovo obraćanje otvorilo je šire pitanje ravnomjernog razvoja gradskih naselja, dostupnosti komunalnih usluga i načina na koji se određuju prioriteti javnih ulaganja.
Upravo su ovakva iskustva dodatno potvrdila značaj mjesnih zajednica kao prostora u kojem bi građani trebali neposredno artikulisati svoje potrebe, predlagati rješenja i kontrolisati realizaciju projekata od javnog interesa.
Od razgovora do konkretnih inicijativa
Važan dio događaja činilo je i predstavljanje Platforme Zdrava Tuzla te preporuka nastalih na osnovu istraživanja javnog mnijenja provedenog tokom 2025. godine, usmjerenih na unapređenje kvaliteta života građana.
Platforma Zdrava Tuzla predstavlja građansku inicijativu čiji je cilj jačanje participativne demokratije i stvaranje prostora u kojem stanovnici mogu aktivno učestvovati u kreiranju lokalnih politika, pokretanju inicijativa i rješavanju problema koji neposredno utiču na njihovu svakodnevicu.
Poseban značaj u tom procesu imaju zborovi građana, kroz koje stanovnici mogu zajednički definisati prioritete, predlagati konkretna rješenja i od nadležnih institucija zahtijevati odgovornost.
Subotnji susret pokazao je da pitanja razvoja Tuzle, sigurnosti, zaštite zdravlja, komunalne infrastrukture i demokratskog odlučivanja ne mogu biti odvojena od aktivnog učešća ljudi koji u ovom gradu žive.
Građani su tokom izuzetno sadržajne i aktivne diskusije iznijeli niz konstruktivnih prijedloga za poboljšanje ambijenta u gradu, ukazujući na konkretne probleme svojih naselja, ali i mogućnosti za njihovo rješavanje.
Događaju su prisustvovali i predstavnici međunarodnih organizacija te pojedini vijećnici Gradskog vijeća Tuzle, što je dodatno otvorilo prostor za razmjenu stavova o pitanjima od javnog interesa.
Poruka susreta bila je jasna: Tuzla ne može biti bolja bez građana koji žele i imaju mogućnost da učestvuju u njenom razvoju. Njihova uloga ne smije se svoditi na izlazak na izbore, plaćanje obaveza i naknadno reagovanje na odluke koje su već donesene.
Potrebno je graditi ambijent u kojem će građani biti ravnopravni učesnici procesa odlučivanja, a institucije odgovorne za rezultate svog rada. Da li Tuzla može bolje? – nije samo pitanje o stanju u kojem se grad danas nalazi, već i poziv na odgovornost, zajedničko djelovanje i promjenu odnosa prema gradu u kojem živimo.
(TIP)







Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.