Livanjski divlji konji i visoravan Kruzi pred institucionalnom zaštitom

Predstavljanjem stručne studije o proglašenju visoravni Kruzi zaštićenim područjem, stanište livanjskih divljih konja podno planine Cincar približilo se još jedan korak institucionalnoj zaštiti. Na izradi dokumenta radio je tim od desetak stručnjaka iz područja geomorfologije, geologije, hidrologije, prostornog planiranja, biologije, arheologije i turizma, na zahtjev Grada Livna, koji je odlučan u namjeri da taj prirodni biser zaštiti od daljnje devastacije.

Kruzi na putu institucionalne zaštite

Gradsko vijeće Livna i Gradska uprava stali su uz građane koji su i prosvjedom na visoravni Kruzi pokazali koliko su odlučni u nakani da područje od iznimnog značaja za očuvanje bioraznolikosti, kolijevku proizvodnje livanjskog sira i obitavalište divljih konja zaštite od devastacije i planiranih energetskih projekata.

Gradonačelnik Livna, Darko Čondrić (HDZBiH), ističe da se grad snažnije okreće razvoju turizma, zbog čega su pojedini planirani projekti u suprotnosti s njegovim razvojnim opredjeljenjima.

„Okrećemo se i snažnijem razvoju turizma na području našega grada, a svjesni smo da se na visoravni planiraju projekti koji nisu spojivi s onim što mi kao grad želimo. Prije svega, riječ je o enormnom i pretjerano velikom koncesijskom području za izgradnju vjetroelektrana“, kazao je Čondrić.

Milićević: Zaštita prirodnih vrijednosti

Obilaskom terena stručni tim evidentirao je 18 zaštićenih biljnih vrsta, među kojima je 11 endemskih. Ekspertica u Institutu za regionalni razvoj Mostar profesorica Mirjana Milićević pojašnjava da su na ovom području zabilježeni i specifični ekosustavi, kao i vrste koje se nalaze na crvenim popisima Federacije Bosne i Hercegovine i u okviru mreže Natura 2000.

„Riječ je o nekoliko ekosustava specifičnih samo za ovo područje. Ne treba zaboraviti ni biospeleološke vrste koje su ovdje zabilježene. One se nalaze na crvenim popisima Federacije Bosne i Hercegovine i u okviru Nature 2000, odnosno u međunarodnoj kategoriji“, navela je Milićević.

Posebno je naglašena vrijednost vodonosne i propusne podloge, budući da voda s cijele visoravni kroz pukotine i podzemne kanale prolazi do izvora Duman, s kojega se napaja cijeli livanjski kraj. Stoga struka predlaže zaštitu ovog područja iz više razloga.

„Prije svega, riječ je o nezagađenom području, važnom s aspekta zaštite vodonosnika. Tu je i zaštita brenda koji već imamo – livanjskog sira, zatim poludivljih konja i razvoj održivog turizma. Zaštita podrazumijeva i zabranu velikih investicijskih projekata, bilo da je riječ o velikim turističkim zahvatima poput resorta i hotela“, pojasnila je Milićević.

Briga o divljim konjima

Briga o konjima, zaštitnom znaku ovog područja, posebna je priča i velika odgovornost. Vlasnik turističke agencije Marin Mamuza upozorava da se već sada mora planirati kako bi životinje tijekom sljedećeg ljeta imale dovoljno vode, ali i osigurati im sol.

„Već sada trebamo misliti na sljedeće ljeto i na to kako će konji dobiti vodu. Moramo odmah početi raditi na tom projektu. Druga stvar koja je konjima potrebna od nas ljudi jest sol“, kazao je Mamuza.

Sve to važno je kako konji tijekom zime ne bi izlazili na prometnice i uzimali sol iz posipnog materijala, čime ugrožavaju sudionike u prometu, ali i vlastitu sigurnost.

Predložena peta kategorija zaštite neće značiti zatvaranje ovog prostora. Naprotiv, ona u potpunosti zadržava tradicionalnu interakciju ljudi i prirode, omogućavajući održivi suživot lokalnog stanovništva i očuvanje okoliša.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Željka Mihaljević/Foto: FTV)