Adin Pinjo prešao 354 kilometra kroz planine BiH: Bez komfora, kroz divljinu i na 35 stepeni

Nakon što je prošle godine kajakom prešao Neretvu od Konjica do Jadranskog mora, odlučio je domovinu upoznati i pješke.

U razgovoru za Novu BH ispričao je kako je izgledalo gotovo tri sedmice provesti u prirodi, daleko od naseljenih mjesta, s ruksakom u kojem je nosio sve što mu je potrebno za preživljavanje.

“Vidio sam dim iz kanjona, nisam znao hoće li doći vatra”

Iako se pripremao za susrete s divljim životinjama, moguće povrede i nedostatak hrane i vode, Adin priznaje da o šumskim požarima gotovo nije razmišljao.

Pred kraj putovanja, dok je prolazio Zelengorom, ugledao je dim koji se dizao iz kanjona.

“Prolazim Zelengoru i stojim na jednom rubu, i gledam dole kanjon, i vidim kako iz kanjona izlazi dim. I cijeli taj tamo dio oko Maglića, sve je bilo u dimu”, ispričao je.

Iako prema informacijama kojima je raspolagao u blizini nije bilo aktivnih požara, prizor ga je uznemirio.

Čak je i tokom noći razmišljao o tome da stvari moraju biti spremne za brzo napuštanje mjesta na kojem spava.

“Sve mi je bilo jasno: medvjedi, vukovi, lom noge, sve je bilo otprilike isplanirano, koji koraci, ali za požar apsolutno nisam razmišljao o tome”, priznao je.

Za razliku od prošlogodišnjeg veslanja Neretvom, kada je prolazio pored naseljenih mjesta, planinska avantura bila je znatno zahtjevnija.

“Neretva teče pored naseljenih mjesta, tako da uvijek možeš izaći, otići do radnje, kupiti nešto, ima vode, ima hrane, ima ljudi. Ove godine je logistički puno bilo zahtjevnije, u smislu organizovanja hrane, razmišljanja o tome gdje ima vode”, ispričao je.

Posebno teško bilo je tokom sušnog perioda, kada su pojedini izvori presušili.

“Pravo je vruće jedan dan, plus 35, nemaš vode, jer je presušilo, razmišljaš o tome gdje ćeš vodu nasuti”, kazao je.

Nekada bi došao do označenog izvora i zatekao potpuno drugačiju situaciju od očekivane.

“Kažu, ima izvor tu, ti dođeš na izvor, a to je neka lokva sa žabama. I okej, imam ja filter, ali ti opet nije svejedno piti s takvih izvora”, rekao je.

Dodatni teret predstavljala mu je oprema za snimanje. Uz šator, vreću za spavanje, hranu i minimalnu količinu odjeće, nosio je kamere, dron i dodatne baterije kako bi zabilježio ljepote Bosne i Hercegovine.

“Ako iskreneš nogu, samo te helikopter može izvući”

Adin je sa sobom nosio uređaj koji omogućava komunikaciju i bez mobilnog signala. Ipak, bio je svjestan da na pojedinim dijelovima staze pomoć ne bi mogla brzo stići.

“Imao sam ja uređaj koji je mogao komunicirati bez signala, ali ti si toliko udaljen, ti, ako iskreneš nogu tu, nijedna gorska služba te ne može spasiti. Mislim, mogao je on doći do tebe, ali toliko je zahtjevan teren da te samo helikopter može izvući odatle”, objasnio je.

Zbog toga je morao paziti na svaki korak, posebno na zahtjevnim usponima i spustovima.

Ipak, susreti s divljim životinjama nisu mu bili najveća briga.

“Ti si toliko umoran da ti je u jednom momentu sve svejedno. A i realno, opasnost od tih stvari u Bosni je stvarno minimalna. Prije bih se više brinuo od stršljena i obada nego od medvjeda i zmije”, kazao je.

Nakon 354 kilometra poželio je nastaviti dalje

Ideja za pješačenje Via Dinaricom rodila se nakon prošlogodišnje avanture na Neretvi. Inspiraciju je pronašao i u pričama ljudi koji pješače dugim stazama kroz Ameriku.

Procijenio je da bi bosanskohercegovačku dionicu mogao preći za 16 do 20 dana, što se uklapalo u vrijeme kojim je raspolagao.

Iako je svakodnevno hodanje bilo fizički i psihički zahtjevno, završetak putovanja donio mu je neočekivan osjećaj.

“Mislim da su se utisci slegli tokom putovanja. Bilo je dosta vremena za razmišljanje svaki dan, tako da kad sam završio, u biti, bilo mi je krivo što je došao kraj”, ispričao je.

Sličan osjećaj imao je i nakon prošlogodišnjeg veslanja Neretvom, kada je po dolasku u Neum poželio nastaviti još južnije.

“Prolazim preko Maglića i gledam Trnovačku, i sve je kao: ‘Pa moglo bi još, ne znam, još sedmicu-dvije'”, kazao je Adin.

Iako je njegov poduhvat privukao pažnju javnosti, kaže da mu popularnost nije cilj. Želja mu je nastaviti istraživati i predstavljati prirodne ljepote Bosne i Hercegovine.

(TIP/Izvor: N1 BiH,Nova BH/Foto: Nova BH)