Analiza plata po djelatnostima; Plate u FBiH od 1.141 do 2.419 KM: Ko je iznad, a ko daleko ispod prosjeka

Prosječna plata u FBiH dostigla je 1.757 KM, ali 12 od 19 djelatnosti je ispod prosjeka. Razlika između najviše i najniže iznosi 1.278 KM.

Prosječna neto plata u Federaciji Bosne i Hercegovine u julu dostigla je 1.757 KM, ali pogled na pojedinačne djelatnosti pokazuje znatno drugačiju sliku tržišta rada. Dok zaposleni u pojedinim sektorima u prosjeku primaju više od 2.300 KM, u drugima prosječna plata jedva prelazi 1.100 KM.

Razlika između najviše i najniže prosječne neto plate među djelatnostima iznosi čak 1.278 KM.

Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u FBiH u julu je nominalno porasla za 2,5 posto u odnosu na juni, kada je iznosila 1.714 KM.

U odnosu na juli prošle godine, kada je prosjek iznosio 1.628 KM, rast je 7,9 posto. Kada se uračuna rast potrošačkih cijena, odnosno posmatra realna vrijednost plata, godišnji rast iznosi 4,4 posto.

Samo pet djelatnosti iznad 2.000 KM

Iako je ukupni prosjek dostigao 1.757 KM, podaci pokazuju da samo pet od ukupno 19 posmatranih područja djelatnosti ima prosječnu neto platu veću od 2.000 KM.

Na vrhu je javna uprava i odbrana te obavezno socijalno osiguranje, gdje je prosječna neto plata u julu iznosila 2.419 KM.

Slijede informacije i komunikacije sa 2.385 KM, zdravstvena i socijalna zaštita sa 2.369 KM, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 2.363 KM, te finansijske djelatnosti i osiguranje sa 2.325 KM.

Iznad ukupnog federalnog prosjeka nalaze se još stručne, naučne i tehničke djelatnosti sa 2.028 KM te vađenje ruda i kamena sa 1.877 KM.

To znači da je 12 od 19 područja djelatnosti ispod ukupnog prosjeka FBiH od 1.757 KM.

Trgovina, industrija i građevinarstvo daleko ispod prosjeka

Posebno je zanimljiv položaj djelatnosti koje predstavljaju značajan dio realnog sektora.

Prosječna neto plata u prerađivačkoj industriji u julu iznosila je 1.411 KM, što je 346 KM manje od federalnog prosjeka.

U trgovini na veliko i malo prosjek je bio 1.375 KM, odnosno 382 KM manje od ukupnog prosjeka, dok je u građevinarstvu prosječna plata iznosila 1.348 KM – čak 409 KM manje.

Na samom dnu nalaze se djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Prosječna neto plata u ovom sektoru iznosila je svega 1.141 KM.

Zaposleni u ovoj djelatnosti tako u prosjeku primaju 616 KM manje od prosječne plate u FBiH.

Javna uprava za mjesec porasla za više od 200 KM

Podaci otkrivaju još jednu zanimljivost.

Najveći mjesečni rast prosječne plate zabilježen je upravo u javnoj upravi i odbrani. Prosjek je sa 2.207 KM u junu skočio na 2.419 KM u julu, odnosno za 212 KM ili 9,6 posto.

U odnosu na juli prošle godine, kada je prosječna plata u ovoj djelatnosti iznosila 2.019 KM, nominalni rast iznosi čak 19,8 posto.

S druge strane, u finansijskim djelatnostima i osiguranju zabilježen je snažan mjesečni pad. Prosječna plata sa 2.649 KM u junu pala je na 2.325 KM u julu, odnosno za 324 KM.

Takva mjesečna kolebanja treba posmatrati oprezno jer na prosječnu isplaćenu platu mogu uticati dinamika isplata i različite naknade u pojedinim mjesecima.

Najslabije plaćeni sektori rastu sporije

Kada se juli ove godine uporedi sa istim mjesecom 2025, razlike su još izraženije.

Prosječna neto plata u cijeloj Federaciji nominalno je povećana za 7,9 posto.

Međutim, u ugostiteljstvu i hotelijerstvu porasla je za svega 4,0 posto, u građevinarstvu također za 4,0 posto, a u trgovini za 4,6 posto.

Istovremeno je prosječna plata u javnoj upravi povećana za 19,8 posto.

Drugim riječima, jaz između pojedinih djelatnosti nije samo rezultat različitih početnih plata – posljednji podaci pokazuju i velike razlike u brzini njihovog rasta.

Prosjek ne znači da većina radnika prima 1.757 KM

Podatak o prosječnoj plati pritom ne treba poistovjećivati s iznosom koji prima većina zaposlenih.

Federalni zavod za statistiku prosječnu mjesečnu neto platu izračunava tako što ukupne isplate dijeli brojem zaposlenih koji su učestvovali u tim isplatama.

Istraživanje obuhvata pravne osobe, organe vlasti, ustanove i druge organizacije sa deset i više zaposlenih, dok u obračun nisu uključene plate zaposlenih u obrtima i srodnim djelatnostima.

Zbog toga podatak od 1.757 KM predstavlja aritmetički prosjek obuhvaćenih zaposlenih, a ne platu koju prima “prosječan radnik” u smislu najčešćeg iznosa plate.

Najnoviji podaci tako pokazuju dvije paralelne slike tržišta rada: prosječna plata u Federaciji nastavlja rasti i realno je veća nego prije godinu dana, ali razlika između pojedinih djelatnosti ostaje ogromna.

Dok je na jednom kraju ljestvice prosječna plata 2.419 KM, na drugom je svega 1.141 KM.

(TIP/Izvor: Akta.ba/Foto: Ilustracija/AI)