Bosanskohercegovački univerziteti gube korak u globalnoj akademskoj trci, dok vlasti šute.

U najnovijem izdanju Webometricsove rang-liste univerziteta za juli 2025. godine, Univerzitet u Sarajevu (UNSA) zabilježio je zabrinjavajući pad sa 1476. na 1677. mjesto. Iako i dalje drži poziciju najbolje rangirane visokoškolske ustanove u BiH, ovaj trend označava širu krizu akademske konkurentnosti koja godinama potresa sveučilišni sistem naše zemlje.

Nizbrdo bez kočnica: Niže i dublje

Prema podacima Webometricsa, nijedan univerzitet iz BiH nije među prvih 1500 na svijetu. Osim UNSA, među 2000 najboljih nisu ni Univerzitet u Banjoj Luci (3221. mjesto), Tuzli (4118), Mostaru (4966), Zenici (5968), niti bilo koja privatna visokoškolska ustanova. Iza ovih brojeva krije se realnost – BiH je akademski izolirana, nevidljiva i naučno marginalizovana.

Pad UNSA nije izuzetak već pravilo. Iako je tokom 2023. i prve polovine 2024. bilježio rast, dostigavši rekordno 1439. mjesto, već 2025. slijedi oštar pad. To jasno ukazuje da prethodni uspjesi nisu bili održivi – jer bez sistemske podrške, univerziteti ne mogu dugoročno napredovati.

Region ide naprijed, BiH ostaje

Dok BiH tone, univerziteti iz regiona drže visok tempo. Univerzitet u Ljubljani (318. mjesto), Beogradu (385), Zagrebu (460), Novom Sadu (868), Mariboru (1088), Splitu (1333) – svi su daleko ispred bilo kojeg iz BiH. Čak i univerziteti iz Niša, Osijeka, Skoplja i Podgorice imaju bolji plasman.

Zašto je BiH ostala na akademskoj margini regiona?

Novac koji ne postoji: Nauka na aparatima

Ključni razlog je – novac, ili tačnije – njegov izostanak. Bosna i Hercegovina za naučnoistraživački rad izdvaja manje od 0,3% BDP-a, što je daleko ispod evropskog prosjeka. I dok EU ulaže i do 3% BDP-a u istraživanje i inovacije, a Srbija i Hrvatska višestruko više od BiH, kod nas je nauka i dalje tretirana kao luksuz, a ne kao motor razvoja.

Godinama akademska zajednica upozorava: bez ulaganja nema istraživanja, bez istraživanja nema vidljivosti, bez vidljivosti nema mjesta na globalnoj akademskoj sceni. Međutim, politički prioriteti ostaju drugdje.

Fragmentacija, korupcija i tihi odlazak najboljih

Pored novca, visoko obrazovanje u BiH razara i institucionalna fragmentacija. Umjesto jedinstvene strategije i reforme, 14 obrazovnih vlasti djeluje bez koordinacije. Ne postoji centralna agencija za nauku, a kriteriji kvaliteta i akreditacije variraju od kantona do entiteta.

Dodatno, sistem je opterećen korupcijom i sumnjivim praksama. Plagijati, nepotizam i kupovina diploma ozbiljno narušavaju kredibilitet cijelog sektora. Posljedica? Odliv mozgova. Mladi, talentirani ljudi napuštaju zemlju, a univerziteti ostaju bez kadra koji bi ih mogao povući naprijed.

Nevidljivi na internetu, tihi u nauci

Webometrics posebno vrednuje digitalnu prisutnost i naučnu otvorenost. To znači da univerziteti moraju objavljivati istraživanja online, biti prisutni na međunarodnim akademskim mrežama i repozitorijima, koristiti otvoreni pristup znanju.

Međutim, većina bh. fakulteta ne prati savremene standarde. Stranice su neažurirane, repozitoriji rijetki, naučni radovi teško dostupni. Digitalna nevidljivost povlači i akademsku irelevantnost.

Gdje je država?

Nijedan od ovih problema nije nov. Oni su rezultat dugogodišnjeg institucionalnog nemara. Evropska komisija redovno upozorava da BiH ne bilježi napredak u oblasti obrazovanja i nauke. Međutim, preporuke ostaju mrtvo slovo na papiru.

Bez strategije, bez reforme, bez ulaganja, bez volje – univerziteti su prepušteni sami sebi. A bez jakih univerziteta – nema ni jake države.

Vrijeme za buđenje

Pad na svjetskim listama nije samo tehnički detalj. To je indikator koliku važnost jedno društvo pridaje znanju, nauci i budućnosti. Ako vlasti u BiH i dalje budu ignorisale stanje u visokom obrazovanju, uskoro više nećemo govoriti o padu, nego o nestanku sa akademske mape svijeta.

Vrijeme je za ozbiljan reset. Vrijeme je da nauka i obrazovanje postanu stvarni prioritet – ne samo u govorima, nego i u budžetima.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/UNTZ)