Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim pravnim i finansijskim posljedicama nakon što je izgubila arbitražni spor sa slovenskom kompanijom Viadukt. Arbitražno vijeće u Washingtonu obavezalo je BiH na isplatu 40 miliona eura, a dug svakodnevno raste zbog kamata. Ukoliko ne dođe do isplate, Viadukt prijeti zapljenom nekretnina Centralne banke BiH u Banjaluci, Mostaru i Brčko Distriktu, dok bi Eurocontrol mogao blokirati finansiranje BHANSA-e, što bi ugrozilo zračni saobraćaj u BiH. Problem je nastao kada Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana ovom preduzeću, a Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine za N1 je komentarisao ovaj slučaj i tom prilikom istakao da dvije milijarde KM duga dolaze na naplatu našoj državi jer Viadukt nije jedini arbitražni spor.

Hasanović je na početku razgovora pojasnio šta se treba učiniti dalje budući da je ovaj dug napravila RS i da ga ne treba otplaćivati država BiH, ali ona je u arbitražnom postupku prepoznata kao neko ko se tereti.

“Nažalost došli smo u situaciju kada je upitno funkcionisanje BHANSA-e s jedne strane i s druge strane postoje sudske presude kada je riječ o pljenidbi imovine Centralne banke BiH u Banjaluci i Mostaru što je svakako alarm jer moramo nastaviti funkcionisati normalno, a moramo i platiti taj dug iako ga nismo napravili. Naravno mi ćemo postupiti odgovorno po tom pitanju iako smatram da prijedlozi koji su se pojavili na Vijeću ministara BiH u petak od strane mog kolege Srđana Amidžića nisu adekvatni čak ni ozbiljni”, naveo je Hasanović.

Na toj sjednici Vijeća ministara BiH najavili su da će ovaj problem nastojati riješiti preko Fiskalnog vijeća BiH isplatiti ovaj dug što znači da bi veći dio isplatila Federacija BiH, a što svakako premijer Nermin Nikšić ne podržava i ne odobrava i najavio je da će uložiti veto na sjednici navedenog vijeća koja će biti održana danas u 14:00 sati.

“Federacija BiH je zadržala isti stav kao što je imala i prošle sedmice. Suludo je tražiti od FBiH ili institucija države da plati ovaj dug kad znamo svi da je 2017. godine gospođa Cvijanović potpisala i objavljeno je u Službenim novinama da priznaju dug i sve troškove po osnovu arbitraže. Dakle, oni su priznali dug i napravili su ga po osnovu koncesije na Vrbasu i mislim da bi bilo odgovorno i u političkom i svakom drugom smislu da preuzmu odgovornost i izvrše plaćanje tog duga s obzirom na to da institucije BiH nisu ništa potpisale ni u jednom od mandata”, poručio je Hasanović.

Centralna banka BiH može i ne mora platiti dug

Osim Fiskalnog vijeća BiH, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je predložila da se naprave korekcije u budžetu BiH i sredstva izdvoje za otplatu duga navodeći da je to najbolja odluka. Međutim, Hasanović je mišljenja da je i to problematično.

“Mi nemamo budžet što znači da smo na privremenom finansiranju. Po zakonu o finansiranju institucija član 11 stav 5 tačno govori o ovakvim situacijama. Dakle, ako imamo situaciju da su institucije BiH ugrožene mi imamo zakonsku osnovu da obezbijedimo sredstva bez obzira na sve ostalo. Dakle, BHANSA je ugrožena u ovom momentu i možemo izdvojiti ta sredstava i trebamo na taj način da razmišljamo, a nikako da korigujemo i diramo budžet za kojeg smo već pokrenuli usvajanje pa da ga ponovo vraćamo u Fiskalno vijeće BiH jer su svi napori usmjereni u jednom pravcu, a to je da se isfinansira od dobiti Centralne banke BiH”, naglasio je dodajući da bi to mogla biti jedna vrsta rješenja, ali da to ipak nije dobro:

“S druge strane, Centralna banka je institucija koja je ostvarila dobit, ali isto tako zakon njima omogućava da ne realizuju te transfere ukoliko je njihovo poslovanje dovedeno u pitanje. A u ovom momentu je ugroženo i njihovo poslovanje i imaju dvije zgrade na kojima je sudsko izvršenje”, dodao je Hasanović.

Dalje je pojasnio na koji način se može riješiti ovaj problem.

“Nemoguće je tek tako skinuti sredstva koja su namijenjena za Republiku Srpsku bez sudske presude ili bez nekog postupka u kojem će sud presuditi jer mi kao država nismo u mogućnosti da samo tek tako povučemo ta sredstva i da kažemo to što je od PDV-a trebalo ići u RS da preusmjerimo na taj način. Također, još jedna bitna stvar jeste da je RS po osnovu poravnanja za PDV 2023. i 2024. godine dužna Federaciji BiH već 72 miliona KM”, naglasio je Hasanović.

Rekao je da je moguć i scenarij da iz RS-a poruče da sve država BiH plati pa iako dođe i presuda nadležnih institucija koje su za njih, poznato je već, neustavne.

“Moguće je i Viadukt je jedna samo presuda koja je jedna od manjih ako kažemo da imamo Nevesinje koje je otprilike te veličine. Isto tako imamo Ugljevik koji je 650 miliona eura, imamo i Gacko koje je opet na teritoriji RS. Dakle, mi pored Viadukta imamo još pet arbitraža čija je vrijednost blizu dvije milijarde KM koje će sigurno doći na naplatu. Mogu reći da advokatska kancelarija koja zastupa Viadukt zastupa i ovu stranu za Nevesinje, tako da mogu reći da ako se krene s naplatom Viadukta vrlo vjerovatno će se desiti da ćemo za mjesec imati arbitražnu presudu pa ćemo morati platiti i Nevesinje ponovo 100 miliona eura”, istakao je Hasanović.

Hasanović je naveo da RS na ovaj način nastoji finansijski uništiti državu i da im je to prvenstveni cilj iako trebaju biti svjesni da bez BiH nema ni tog entiteta.

“To im je strategija da unište državne institucije i pokažu nefunkcionalnost i da na bilo koji način nismo u stanju ništa uraditi iako nismo krivi ni za jednu od ovih situacija”, rekao je.

Jednom kada se isplate ova dugovanja, RS se može krivično goniti.

“Može hipotetički, ali BiH može i da ne dobije tu regresivnu tužbu protiv RS-a ako napravi grešku u koracima i na to sam i ranije upozoravao. Greška u koracima bi bila da smo usvojili jednu odluku na Vijeću ministara BiH jer je ministar finansija Amdižić (SNSD) naveo jednu Informaciju u kojoj se ne navodi da je RS napravila taj dug i da su ga priznali 2017. i da su oni dužni da ga plate jer je u tekstu navedeno da je država to dužna platiti pa bi tako pravna strana to mogla iskoristiti. Država je preuzela dug i mora ga platiti zbog održivosti institucija, a RS je izbjegla tu odgovornost i želi uništiti državu na taj način”, zaključio je Hasanović.

Hronologija događaja

Podsjetimo, Vlada Republike Srpske 2004. dodjeljuje koncesiju Viaduktovoj firmi HES Vrbas za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu.

Iste godine RS dodjeljuje koncesiju za HE Bočac 2, čime onemogućava realizaciju originalnog projekta Viadukta.

Viadukt pokreće arbitražu 2014, tvrdeći da mu je nanesena šteta raskidom ugovora.

Arbitražno vijeće u Washingtonu presuđuje u korist Viadukta i obavezuje BiH na isplatu 40 miliona eura, međutim, važno je istaći da svaki dan neizmireni dug prema slovenskom preduzeću Viadukt raste 18.000 KM i on je sada veći od

Slovenačka firma “Viadukt i drugi” pokrenula je arbitražni postupak zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.

Svaki dan neizmireni dug prema slovenskom preduzeću Viadukt raste za 18.000 KM zateznih kamata i već sada on iznosi oko 70 miliona eura.

Do ovog problema je došlo kada Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana ovom preduzeću.

Uslijedio je spor pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu, a potom i presuda u korist Viaducta. Prema Sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske bezuslovno se obavezala da će isplatiti sve novčane kazne. Sporazum je potpisala Željka Cvijanović tadašnja premijerka RS-a. Neizmireni dug već pravi ogromne probleme BHANSA-i jer neće moći dobijati sredstva od Eurocontrola.

Shodno tome, radnici BHANSA-e, tačnije, kontrolori leta su već digli svoj glas i traže od nadležnih da riješe ovaj problem koji bi mogao imati ogromne posljedice po državu.

(TIP/Izvor: N1/Autorice: Tina Jelin-Dizdar, Anisa Halvadžija/Foto: N1)