Roze oktobar obilježen je u subotu u Tuzli. Mjesec je to koji je u cijelom svijetu posvećen borbi protiv karcinoma dojke.

Šest udruženja s područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine koja okupljaju oboljele žene, upriličilo je manifestaciju u okviru koje se govorilo o podizanju svijesti o raku dojke, kao i o redovnim samopregledima i medicinskim pregledima, jer je ova vrsta karcinoma izlječiva ako se bolest otkrije u ranoj fazi, piše federalna.ba.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBIH, u periodu od 2013. – 2023. godine registrovan je porast stope obolijevanja na 10 000 žena, od 26,6 – 2013. godine do vrijednosti stope od 30,6 – 2023. godine.

Prepreke u okviru zdravstvenog sistema i faktor niskog nivoa svijesti i znanja pacijenata doprinose  manjem korištenju  usluga ranog otkrivanja, s posljedičnom kasnom dijagnozom i lošim ishodima. Napori za smanjenje oboljelih od raka dojke imaju značajne implikacije na rješavanje rodnih i socioekonomskih razlika i ciljeva održivog razvoja u pogledu rodne ravnopravnosti, dobrog zdravlja i dobrobiti te smanjenih nejednakosti.

Mjesec borbe protiv raka dojke pruža priliku svim učesnicima za umrežavanje, pregled napretka, promišljanje i obnavljanje obaveza u borbi protiv ove bolesti. U saradnji sa partnerima, Globalna inicijativa za rak dojke (GBCI) nastoji iskoristiti tu platformu da rak dojke pozicionira kao globalni  zdravstveni  prioritet.

Ko je u opasnosti?

Ženski spol je najznačajniji faktor rizika od raka dojke, iza čega slijedi starenje, pretilost, štetna upotreba alkohola, porodična historija raka dojke, historija izloženosti zračenju, reproduktivna historija (kao što je dob početka menstruacije i dob prve trudnoće), korištenje duhana i hormonska terapija u postmenopauzi. Oko pola od ukupnog broja slučajeva  raka dojke javlja se kod žena koje ne odlikuje prepoznatljiv faktor rizika za rak dojke, osim spola  i dobi (iznad 40 godina).

Porodična historija raka dojke povećava rizik od raka dojke, ali većina žena s dijagnozom raka dojke nema poznatu porodičnu historiju bolesti. Određene nasljedne mutacije gena uveliko povećavaju rizik od raka dojke, a najdominantnije su mutacije u genima BRCA1, BRCA2 i PALB-2. Žene za koje se utvrdi da imaju mutacije u ovim glavnim genima mogu razmotriti strategije za smanjenje rizika kao što je hirurško uklanjanje obje dojke ili strategije hemoprevencije.

Odsustvo pozitivne porodične anamneze ne znači nužno da je žena u smanjenom riziku.

Simptomi raka dojke

Većina oboljelih neće osjetiti nikakve simptome dok je rak još u ranoj fazi, stoga je važno rano otkrivanje. Međutim, mogu se javiti i kombinovani simptomi, posebno kod uznapredovalih slučajeva.

Simptomi mogu uključivati: kvržicu ili zadebljanje dojke – često bez boli, promjene veličine, oblika ili izgleda dojke; crvenilo, udubljenje ili druge promjene na koži; promjenu izgleda bradavice ili kože oko bradavice (areole) te abnormalni, odnosno krvavi  iscjedak iz bradavice.

Osobe sa kvržicom u dojci trebaju potražiti ljekarsku pomoć, čak i ako kvržica ne boli. Većina kvržica na dojci nije rak. One koje su kancerogene imaju veću vjerovatnoću da će se uspješno liječiti kada su male i nisu se proširile na obližnje limfne čvorove, koji su  najčešće prvo mjesto širenja koje se može otkriti.  S vremenom se ćelije raka mogu proširiti na druge organe uključujući pluća, jetru, mozak i kosti. Nakon što dođu do tih mjesta, mogu se pojaviti novi simptomi povezani s rakom, poput bolova u kostima ili glavobolje.

Kako se dijagnostikuje rak dojke?

Metode koje se koriste za dijagnostiku raka dojke su UZ dojke, MRI, biopsija dojke, imunohistohemijski test i genetski testovi za prepoznavanje mutacija koje uzrokuju rak dojke.

Liječenje raka dojke

Hirurški tretman je primaran u liječenju raka dojke, ali se mogu primjenjivati i drugi načini liječenja. Operativni zahvati podrazumijevaju mastektomiju, lumpektomiju i rekonstrukciju dojke. 

Operativni tretman može se kombinovati s jednim ili više sljedećih tretmana: hemoterapijom, radioterapijom (uključujući intraoperativnu radioterapiju-IORT), imunoterapijom, hormonskom terapijom (uključujući terapiju selektivnim modulatorom estrogenskih receptora-SERM) i ciljanom biološkom terapijom („pametni lijekovi“).

Globalna inicijativa  za rak dojke (GBCI)

Smrtnost od raka dojke u zemljama s visokim dohotkom pala je za 40 posto između 1980-ih i 2020. godine. Strategije za poboljšanje ishoda raka dojke zavise od temeljnog jačanja zdravstvenog sistema, kako bi se pružili tretmani za koje se već zna da su efikasni.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenula je 2021. godine Globalnu inicijativu za rak dojke (GBCI),  kako bi smanjila stope smrtnosti od raka dojke za 2,5% godišnje do 2040. godine,  djelovanjem na promociju zdravlja, rano otkrivanje, pravovremenu dijagnozu i sveobuhvatno liječenje, što bi spriječilo 25% smrtnih slučajeva od raka dojke do 2030. godine i 40% do 2040. godine među ženama mlađim od 70 godina putem:

– povećanja svijesti o raku dojke, društvene mobilizacije i komunikacije o promjeni ponašanja vezanog za rak dojke;

– osiguravanja postojanja platforme za razmjenu znanja, multisektorsku saradnju i obnovljene obaveze za postizanje GBCI ključnih pokazatelja uspješnosti od strane država članica;

– podsticanja usmjerenih dijaloga o poboljšanju pružanja usluga za oboljele od raka dojke te praćenja i evaluacije na svim nivoima skrbi.

(TIP/Foto: federalna.ba)