Nosilac liste Naše stranke za Parlamentarnu skupštinu BiH, Amir Hasičević u intervjuu za TIP: ‘Radnik mora imati prava, potrošač zaštitu, a poduzetnik jasna i jednaka pravila poslovanja’

Federalni ministar trgovine i nosilac liste Naše stranke za Parlamentarnu skupštinu BiH, Amir Hasičević u intervjuu za TIP, između ostalog, govorio je o neradnoj nedjelji, inflaciji, tržišnim poremećajima, sivoj ekonomiji, reformi trgovinskog sektora…

Neradna nedjelja i stabilnost tržišta

TIP: Uvođenje neradne nedjelje u Federaciji BiH i danas izaziva niz reakcija i rasprava u javnosti. Kakvi su stvarni efekti na tržištu rada? Ima li pada prometa zbog neradne nedjelje?

Hasičević: Nakon gotovo dvije godine od uvođenja neradne nedjelje, nema smisla razgovarati na osnovu pretpostavki, nego na osnovu egzaktnih podataka koje objavljujemo u kontinuitetu.

Zakon o unutrašnjoj trgovini stupio je na snagu u novembru 2024. godine i njime je uvedeno pravilo da su prodajni objekti, uz zakonom propisane izuzetke, nedjeljom zatvoreni.

Želim podsjetiti i da neradna nedjelja nije bila mjera donesena preko noći niti jednostrana odluka Ministarstva. Kao federalni ministar trgovine vodio sam proces pripreme ovog zakona i od početka insistirao da rješenje tražimo kroz razgovor sa ljudima na koje se ono direktno odnosi. U izradu zakona bili su uključeni predstavnici trgovaca, poslodavaca, potrošača i sindikata, a upravo je pitanje neradne nedjelje rezultat širokog dogovora socijalnih partnera. Za mene je to možda i najvažniji dio cijelog procesa – pokazali smo da se i o pitanju oko kojeg postoje različiti interesi može postići kompromis ako razgovaramo argumentima.

Rezultati pokazuju da je prava odluka donesena. U prvih šest mjeseci 2026. promet maloprodaje u Federaciji bio je za oko 725 miliona KM veći nego u istom periodu 2025., a u odnosu na prvih šest mjeseci 2024, kada je nedjelja bila radna, veći za oko 960 miliona KM, odnosno 13 posto.

I zaposlenost pokazuje da nema osnova govoriti o negativnim posljedicama. Prema podacima Porezne uprave koje je analiziralo Ministarstvo, broj zaposlenih u trgovini, prema sjedištu poslodavca, porastao je sa 98.613 u aprilu na 99.827 u junu 2026., odnosno za 1.214 zaposlenih.

Dakle, građani nisu prestali kupovati. Kupovina se najvećim dijelom preraspodijelila na ostalih šest dana.

Ali za mene je jednako važan i rezultat koji se ne može svesti samo na statistiku. Veliki broj ljudi koji radi u trgovini dobio je dan na koji može računati kao na slobodan dan sa svojom porodicom. Nakon donošenja zakona razgovarao sam i sa predstavnicima Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti, koji su prenijeli zadovoljstvo radnika. Takođe, svakodnevno dobijam poruke od radnika u trgovini koji se zahvaljuju i navode da su nakon niza godina konačno slobodni da provedu dan sa porodicom, da se posvete djeci, da i oni odu na izlet sa svojim najmilijima.

Zato ovu mjeru ne posmatram samo kao zakonsku odredbu. Smatram je jednim od najvažnijih rezultata svog mandata jer smo uspjeli istovremeno zaštititi pravo radnika na odmor, sačuvati funkcioniranje tržišta i pokazati da dogovor radnika, poslodavaca i države nije samo deklaracija nego može završiti konkretnim zakonom.

TIP: Kakva su iskustva poslodavaca, radnika i potrošača nakon uvođenja neradne nedjelje i razmišlja li se o izmjeni ovog modela?

Hasičević: Naravno da postoje različiti interesi i različita iskustva. Dio trgovaca bi želio liberalniji režim, sindikati i veliki broj zaposlenih insistiraju na očuvanju slobodne nedjelje, a potrošači su se uglavnom prilagodili novom režimu kupovine.

Svaki zakon se može analizirati i tehnički poboljšavati. Posebno moramo zatvarati mogućnosti zloupotrebe izuzetaka i osigurati da isti propisi važe za sve.

Ali ne vidim ekonomske pokazatelje koji bi opravdali vraćanje na model u kojem trgovine generalno rade nedjeljom.

Ako podaci jednog dana pokažu drugačije, analizirat ćemo ih. Politika se mora voditi na osnovu činjenica, a ne na osnovu toga ko je glasniji.

Cijene i odgovor na tržišne poremećaje

TIP: Kako se izboriti s rastom cijena? Jedna od mjera bila je „zaključavanje“ cijena osnovnih životnih namirnica, prehrambenih i higijenskih proizvoda, kao i intervencije kod peleta. Šta je urađeno da bi se spriječili iznenadni skokovi cijena?

Hasičević: Prvo moramo biti potpuno otvoreni: nijedan ministar trgovine ne može administrativnom odlukom ukinuti inflaciju. Cijene zavise od energije, uvoza, sirovina, transporta, kursnih i globalnih poremećaja.

Ali država ne smije biti nijemi posmatrač kada nastanu ozbiljni tržišni poremećaji.

Zato smo koristili različite instrumente, a ne jednu univerzalnu mjeru.

Program „Zaključavamo cijene“ proširen je na 100 proizvoda. Uvedena je maksimalna cijena određenih vrsta pšeničnog hljeba, a tokom poremećaja na tržištu naftnih derivata donesena je odluka o ograničavanju marži.

Kod peleta smo prvo uspostavili sistem prijavljivanja i praćenja cijena. Kada smo početkom septembra vidjeli velike razlike između proizvođačkih i pojedinih maloprodajnih cijena, predložili smo direktnu intervenciju.

Vlada Federacije BiH je 18. septembra 2026. donijela odluku kojom je maksimalna veleprodajna marža za pelet ograničena na 4 posto, a maloprodajna na 8 posto. Mjera traje 90 dana i odnosi se na sve vrste i pakovanja peleta. Važno je naglasiti da Vlada nije administrativno odredila jednu cijenu peleta niti ograničila proizvođačku cijenu, nego trgovačku maržu u lancu prodaje.

To je model koji smatram razumnim: slobodno tržište mora ostati osnovni princip, ali slobodno tržište ne znači tržište bez pravila.

TIP: Kako ojačati prava potrošača i postići veću transparentnost cijena?

Hasičević: Potrošač mora imati informaciju prije nego što donese odluku o kupovini.

Zbog toga smo pokrenuli razvoj informacionog sistema „Usporedi cijene“, koji je još u fazi realizacije i trenutno nije dostupan potrošačima. Cilj je da, nakon njegove pune uspostave, veći trgovci redovno dostavljaju ažurirane podatke o cijenama određenih proizvoda, kako bi građani mogli jednostavnije porediti cijene, a nadležni organi kvalitetnije pratiti tržišna kretanja i pravovremeno uočavati eventualne poremećaje.

Drugi dio je zakonodavstvo.

Novi Prijedlog zakona o zaštiti potrošača obuhvata transparentnost cijena, deklarisanje, garancije, nepoštene poslovne prakse, kupovinu na daljinu, digitalne sadržaje i usluge i druga prava koja postoje u modernoj evropskoj potrošačkoj politici. Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog 16. jula, a zakon je sada u parlamentarnoj proceduri.

Želim da kupac prije kupovine zna šta kupuje, od koga kupuje, koliko stvarno plaća i kome se može žaliti ako njegova prava budu povrijeđena.

E-trgovina pod nadzorom

TIP: Zakon o e-trgovini najavljen je kao jedna od mjera protiv sive ekonomije. Šta je urađeno?

Hasičević: Danas imate situaciju da uredno registrovana trgovina plaća poreze, radnike, doprinose, fiskalne obaveze i ispunjava pravila zaštite potrošača, dok neko drugi putem društvene mreže prodaje istu robu bez registracije i gotovo bez ikakve odgovornosti prema kupcu. To nije ravnopravno tržište.

Zbog toga je Vlada u julu utvrdila Nacrt zakona o elektronskoj trgovini, koji je upućen u parlamentarnu proceduru. Zakon jasno definiše prava i obaveze učesnika u online trgovini, identifikaciju trgovca, informacije koje mora dati kupcu, mogućnost reklamacije i odustajanja od kupovine, kao i pitanja zaštite podataka i odgovornosti u digitalnom poslovanju.

Cilj nije otežati legalnu internet trgovinu. Upravo suprotno. Cilj je omogućiti da legalna e-trgovina raste, a da se prostor za neregistrovanu trgovinu i prevare smanjuje.

Potpuna reforma trgovinskog sektora

TIP: Ministarstvo je pripremilo Zakon o unutrašnjoj trgovini, Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o kontroli cijena i Zakon o elektronskoj trgovini. Šta je krajnji cilj?

Hasičević: Krajnji cilj nije donijeti što više zakona. Cilj je izgraditi moderno, transparentno i uređeno tržište.

Zakon o unutrašnjoj trgovini već je na snazi.

Prijedlog novog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena preciznije definiše kada država može intervenirati zbog ozbiljnog poremećaja tržišta i koliko takve mjere mogu trajati.

Prijedlog zakona o zaštiti potrošača i Nacrt zakona o elektronskoj trgovini nalaze se u parlamentarnoj proceduri.

Kada tome dodamo digitalno praćenje cijena, modernizaciju inspekcijskog nadzora i Strategiju razvoja trgovine, dobijamo promjenu cijelog sistema.

Moja ideja trgovinske politike je vrlo jednostavna: radnik mora imati prava, potrošač zaštitu, a poduzetnik jasna i jednaka pravila poslovanja.

Političke polemike o neradnoj nedjelji

TIP: Kako komentarišete političke poruke o vraćanju radne nedjelje, uključujući kritike koje dolaze iz SDA?

Hasičević: Ne bih od neradne nedjelje pravio ideološko pitanje niti bih odgovarao stranačkim sloganom na stranački slogan.

Ko smatra da je mjera ekonomski štetna treba pokazati podatke i dokazati da je štetna.

Mi danas imamo podatke o prometu i podatke o zaposlenosti i oni ne pokazuju urušavanje trgovine. U prvih šest mjeseci 2026. promet maloprodaje bio je veći nego godinu ranije i znatno veći nego u istom periodu 2024, prije uvođenja neradne nedjelje.

Zato bih volio da ovu temu vratimo tamo gdje pripada: na pitanje ekonomskih efekata i prava radnika.

Ako neko predlaže ponovni rad nedjeljom, legitimno je da to predloži. Ali isto tako treba jasno reći zaposlenima u trgovini šta bi takva odluka značila za njih.

Vlast u FBiH i na nivou BiH

TIP: Kako ocjenjujete rad „trojke“ u vlasti u FBiH i na državnom nivou u mandatu na izmaku?

Hasičević: Ne mislim da ozbiljan odgovor može stati u ocjenu „odličan“ ili „loš“.

Za federalni nivo mogu prvenstveno odgovarati za ono za šta sam lično imao odgovornost. U trgovini smo donijeli novi Zakon o unutrašnjoj trgovini, potpuno promijenili pristup praćenju cijena, pokrenuli digitalne sisteme, pripremili novu generaciju propisa iz zaštite potrošača, e-trgovine i kontrole cijena i intervenirali kada su tržišni poremećaji to zahtijevali.

Za ono što nije završeno također treba preuzeti odgovornost i završiti posao.

Na nivou BiH posebno je važno ubrzati evropske reforme. Evropska komisija je krajem 2025. odobrila Reformsku agendu BiH, povezanu s potencijalnim pristupom sredstvima do 976,6 miliona eura, ali korištenje tih sredstava zavisi od ispunjavanja dogovorenih reformi i uslova.

Zato naredni mandat ne smije biti još četiri godine političkog čekanja.

Kandidatura za Parlamentarnu skupštinu BiH

TIP: Nosilac ste liste Naše stranke za Parlamentarnu skupštinu BiH. Koje politike želite zastupati u državnom Parlamentu?

Hasičević: Iskustvo iz izvršne vlasti želim prenijeti u zakonodavnu.

Fokusirao bih se na nekoliko vrlo konkretnih oblasti koje direktno utiču na privredu i standard građana.

Prvo, modernizacija i harmonizacija zaštite potrošača na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine, u okvirima državnih nadležnosti i evropskih obaveza.

Drugo, uređenje digitalne i elektronske trgovine kako privreda ne bi imala različita pravila zavisno od toga iz kojeg dijela države posluje.

Treće, modernizacija propisa o slobodnim zonama i stranim ulaganjima.

Četvrto, uređivanje tržišta usluga i uklanjanje nepotrebnih prepreka poslovanju.

I peto, želim otvoriti ozbiljnu raspravu o mogućnosti fleksibilnog modela akciza na gorivo i određene energente u periodima ekstremnih cjenovnih šokova, uz jasne fiskalne limite i automatski povratak na redovni režim kada se tržište stabilizuje.

Mene posebno interesuju zakoni koji građaninu ili privredi mogu donijeti mjerljiv rezultat, a ne samo još jednu političku raspravu.

Bosna i Hercegovina u promijenjenom svijetu

TIP: Opći izbori u Bosni i Hercegovini događaju se u vrijeme velikih političkih promjena u svijetu. Znamo li gdje nas bh. političari vode?

Hasičević: Bosna i Hercegovina je mala država i upravo zato sebi najmanje može priuštiti političku nepredvidivost.

Evropska integracija za mene nije pitanje slogana. To je pitanje pravne sigurnosti, investicija, pristupa velikom tržištu i standarda institucija.

Evropska komisija je odobrila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine i jasno povezala finansijsku podršku sa provođenjem reformi.

U vremenu globalnih trgovinskih, energetskih i sigurnosnih poremećaja nama su potrebne funkcionalne institucije i sposobnost da donosimo odluke na vrijeme.

Političari građanima moraju znati objasniti ne samo gdje žele voditi zemlju, nego i kojim zakonima, kojim rokovima i kojim konkretnim potezima to namjeravaju uraditi.

Izbori i Naša stranka

TIP: Po čemu želite da građani procjenjuju Vas i Našu stranku na ovim izborima?

Hasičević: Mislim da građanima ne treba govoriti za koga moraju glasati. Treba im dati dovoljno činjenica da sami odluče.

Ja mogu odgovarati za ono što sam radio i za ono što javno predlažem za naredni mandat.

Kao ministar želio sam pokazati da politika može značiti konkretan zakon, konkretnu odluku i konkretan rezultat koji ljudi mogu osjetiti u svakodnevnom životu.

I na isti način želim raditi u Parlamentarnoj skupštini BiH: manje općih deklaracija, a više zakona, rokova i mjerljivih rezultata.

Naša stranka će predstaviti svoj program i svoje kandidate, druge stranke svoje. Građani treba da ih uporede – šta su radili kada su imali odgovornost, šta danas obećavaju i koliko je to što obećavaju realno ostvarivo. To smatram najpoštenijim odnosom prema biraču.

(TIP/Izbori 2026)