Kreditni odbori banaka uglavnom, bez obzira čak i na visinu plaće, više vrednuju one zaposlene u javnom sektoru nego u privatnom, govori Admir Čavalić.

Preglomazan administrativni aparat godinama guši Federaciju Bosne i Hercegovine. Rasipanje novcem građana postalo je pravilo u ministarstvima, općinama, parlamentima. Ono što je nezamislivo u privatnom sektoru, poput naknada za odvojeni život, plaćen smještaj, regresi, reprezentacije, itekako su prisutni u javnom sektoru.

U javnoj upravi 47.620 osoba

Samo Vlada Federacije ima 16 ministarstava, oni svoje ministre, zamjenike, savjetnike, sekretare, službe, portparole, vozne parkove… Federacija ima i deset kantona, a oni svoja ministarstva, zajedničke službe, portparole… Tu su i gradovi, općine, njihova administracija… Zatim, ne zaboravimo javna preduzeća, zavode, institute…

Kada od Federalnog zavoda za statistiku zatražite podatke, tačnije omjer javnog i privatnog sektora, njihov odgovor je da takve podatke nemaju.

˝Kada je u pitanju broj zaposlenih u privatnom i javnom sektoru, obavještavamo vas da Federalni zavod za statistiku ne raspolaže ovim podacima te da obrada i publikovanje istih nije predviđena Planom statističkih istraživanja od interesa za FBiH˝, rečeno je u Zavodu.

Kažu da prema planu statističkih istraživanja obrađuju i publikuju podatke o broju zaposlenih prema klasifikaciji djelatnosti.

Podaci o ukupnom broju zaposlenih osoba u FBiH dobijeni su obradom podataka koji su preuzeti iz administrativnog izvora, Porezne uprave FBiH. U broj zaposlenih osoba u FBiH uključeni su zaposleni u pravnim osobama i obrtu i srodnim djelatnostima. Prema ovim podacima, broj zaposlenih u javnoj upravi i odbrani, obavezno socijalno osiguranje u maju 2024. godine, imalo je 47.620 osoba – kazali su nam.
U obrazovanju je registrirano 47.533 uposlenih, a u zdravstvenoj zaštiti 38.369. To je u zbiru 133.522 uposlenih, ali ovdje nema ministarstava, vlada…

Državna administracija ne odgovara potrebama građana

Posljednji statistički podaci u Federaciji Bosne i Hercegovine kažu da je 548.795 zaposlenih. Procjene Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine su da polovinu zaposlenih u Federaciji BiH čine oni u javnoj upravi.

˝Zbog samog društvenog uređenja i podijeljenih nadležnosti jako teško je imati i okvirne podatke o uposlenima u državnom sektoru. Činjenica je da značajan iznos novca iz budžeta odlazi na plaće zaposlenih u državnim sektoru. Naše procjene su da oko 50 posto, od ukupnog broja zaposlenih, prima plaću iz budžeta različitih nivoa. Međutim, uprkos toj činjenici još možemo čuti i osjetiti na vlastitoj koži da državna administracija ne odgovara potrebama građana. To je osnovni razlog zbog čega nam je potrebna reforma u administraciji. S druge strane, kada je riječ o privatnom sektoru, poslodavci tu kreiraju poslovni ambijent s tim da su tu uvjeti rada u prosjeku daleko nepovoljniji u odnosu na državnu administraciju˝, rekao je za Faktor Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Naglašava kako se rješenja moraju tražiti.

˝Mi rješenje vidimo u donošenju zakona o minimalnoj plaći i očekujemo da se što prije nađe u parlamentarnoj proceduri kako bi stupio na snagu 1. januara 2025. godine. Smatramo da se i u državnoj administraciji može naći adekvatno rješenje koje bi išlo u prilog svim građanima˝, kazao je Šatorović.

Zatražili smo i kometar ekonomskog stručnjaka Admira Čavalića, federalnog zastupnika, a koji je predsjednik Odbora za ekonomske i finansijske poslove Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Prešutna diskriminacija radnika u privatnom sektoru po pitanju kreditne sposobnosti

˝Kada se gledaju neke međunarodne analize koje su rađene, odnosno, komparacija sa zemljama regiona, istina jeste da mi imamo značajno učešće administrativno-birokatskog aparata u ukupnoj javnoj potrošnji i to nije dobro. To čini ekonomiju manje konkurentnom. Ono što je poseban problem jeste distorzija na tržištu rada u smislu da to prebacuje zaposlenike, talente, uvjetno kazano u javni sektor, umjesto da doprinose, stvaraju novu vrijednost u privatnom, realnom sektoru. To je ključni problem, ali stvari se mijenjaju u korist privatnog sektora. Jedini faktor koji još agituje, ostavlja ove javnom sektoru radnike, jeste kreditna sposobnost. I tu mislim da banke trebaju konačno da pređu taj prag konzervativnosti, u smislu da budu otvoreniji ka radnicima u privatnom sektoru˝, naglašava Čavalić i dodaje: ˝Dakle, postoji jedna prešutna diskriminacija radnika u privatnom sektoru po pitanju kreditne sposobnosti. Kreditni odbori banaka uglavnom, bez obzira čak i na visinu plaće, više vrednuju one zaposlene u javnom sektoru. Za sada jedini, ključni faktor ostanka u javnom sektoru jeste ta kreditna sposobnost, odnosno, sigurnost. Privatni sektor postaje konkuretniji plaćama. Osim toga, mladi nisu spremni duži period da rade za jedno preduzeće, spremniji su mijenjati poslove i to im ne pruža javni sektor, koliko može privatni˝.

Naglašava kako se teško u drugim zemljama može naći luksuz javnog sektora kakav je u Bosni i Hercegovini, kao i ‘nivo nedgovornosti spram javnog novca’

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Autorica:  E. Duvnjak-Šalaka/Foto: Arhiva)