Energetski miks u proizvodnji električne energije – izazovi budućnosti

Odricanje od uglja i preuzete obaveze predstavljaju ozbiljan izazov u pogledu dekarbonizacije u proizvodnji električne energije za Bosnu i Hercegovinu. Do danas, u 2024. godini u BiH je proizvedeno 58,5 % električne energije iz uglja (braon boja), 40 % iz hidroelektrana (plavo), 2,5 % iz hidroakumulatora (reverzibilne hidroelektrane) (tamno plavo) i 1 % iz vjetra (svijetlo zelena). Da li će BiH do 2050. godine ispuniti preuzete obaveze i na koji način će proizvodnju električne energije iz uglja zamijeniti nekim novim izvorima ostaje da se vidi, ali svakako da su nam bitna iskustva i problemi država koje su u korištenju obnovljivih izvora električne energije napravile značajan iskorak. Danas su u najboljem položaju države koje u svom energetskom miksu imaju nuklearnu energiju kao pouzdani izvor u proizvodnji električne energije bez naznaka njenog ograničenja u budućnosti, i danas su sve ove države zapravo izvoznici električne energije Francuska, Švedska, Češka, Bugarska.

Kada pogledamo proizvodnju i potrošnju električne energije na dnevnom nivou (10.06.2024.godina) za BiH jasno je da se ona značajno mijenja u odnosu o kom dijelu dana se radi.

Prema gornjoj slici u 14.00 sati 61,5 % električne energije se proizvodi iz uglja, 35,5 % iz hidroelektrana, vjetar 1,5 % i solar 1,5 %. Već u 20.00 sati značajno raste proizvodnja električne energije iz hidroelektrana koja sada iznosi 48 %, iz uglja ostaje na istom nivou i procentualno iznosi 48 %, iz hidroakumulatora 3 % i 1 % iz vjetra. Ako to uporedimo sa narednom slikom, odnosno sa cijenama električne energije na tržištu, dolazimo do zaključka da povećanje proizvodnje zapravo prati porast cijene električne energije na berzi, i sada se postavlja pitanje iz kojih izvora u budućnosti u tim trenucima obezbijediti električnu energiju obzirom da se to vrijeme poklapa sa vremenom bez solara, pogotovo ako je hidrološka situacija loša. Sve češće imamo situaciju, posebno u dane vikenda, da se u BiH u vrijeme dnevne svjetlosti kada je proizvodnja električne energije iz solara na vrhuncu jedan dio iste uvozi (zbog viškova na tržištu jeftinija je nego da je proizvodimo) a u večernjim satima kada cijena na berzi poraste BiH postaje izvoznik. Gašenjem termoelektrana na ugalj, bez obzira na nivo izgrađenih postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, energetski sektor bit će pod još većim pritiskom po pitanju cijena a i njegovo održavanja bit će znatno komplikovanije.

Što se tiče država koje su odmakle u korištenju obnovljivih izvora električne energije, na koji način one drže stabilnim elektroenergetski sitem, sve zavisi da li imaju neki od izvora kojim se lako može upravljati kao što su nuklearne elektrane ili značajan hidro potencijal (Norveška, Austija).

Njemačka, koja danas možda i najviše promoviše obnovljive izvore električne energije, u jednom trenutku (12.00 sati) više od 60 % električne energije dobija iz solara (narandžasto), 15 % iz vjetra, 8% iz biomase (tamno zelena), po 6 % iz uglja i plina (bordo), 2 % hidro, a ostatak uvozi.

U večernjim satima, bez solara, proizvodnja iz uglja raste na 21 %, iz plina na 16 % doka se značajno povećava i uvoz. Njemačka će i dalje povećavati kapacitete proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, da bar u toku dana izbaci iz upotrebe ugalj i plin, ali će zato upotreba uglja i posebno plina za proizvodnju električne energije u večernjim satima biti još dugo u upotrebi.

Još je zanimljiviji primjer Grčke, kao države koja je od skora izbacila ugalj iz upotrebe u proizvodnji električne energije, a nema značajan hidro potencijal i biomasu.

U jednom trenutku Grčka proizvodi 77 % električne energije iz solara i 16 % iz plina i nešto malo iz vjetra, ali ubrzo nakon toga, u večernjim satima, proizvodnja iz plina značajno raste i u jednom trenutku iznosi čak 90 % njihove ukupna proizvodnje uz povećanje i uvoza.

Navešćemo i Poljsku kao EU članicu i još uvijek značajnog proizvođača električne energije iz uglja.

Proizvodnja električne energije iz uglja u Poljskoj u ukupnom miksu njihove proizvodnje ide od 34 pa do 80 % sve u zavisnost koji dio dana posmatramo. Lako je primijetiti da Poljska zbog svojih zaliha uglja isti još uvijek puno koristi izbjegavajući uvozni plin, za razliku od Grčke.

Naravno, proizvodnja električne energije iz različitih izvora nije ista za sve dane, puno zavisi od niza faktora (hidroloških prilika, intenziteta vjetra), ali prikazani podaci za 10.06. mogu biti relevantni zbog reda veličina i procentualnog odnosa.

Kakav će miks u proizvodnji električne energije u Bosni i Hercegovini biti u narednom periodu teško je tačno predvidjeti. Ono što je sigurno, a obzirom na skroman intenzitet izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, još dugo će ugalj imati značajnu ulogu. Drugo pitanje ostaje šta će ga zamijeniti poslije 2050. godine, ukoliko se budemo držali preuzetih obaveza, bez obzira koliko budemo izgradili postrojenja na obnovljive izvore električne energije. Hoće li to biti neki termo blok na plin ili ćemo uvoziti električnu energiju, pošto je očigledno kod svih navedenih država da sve one bar u nekom dijelu dana imaju nedostatak električne energije iz obnovljivih izvora i moraju je uvoziti .

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.