Psihijatar upozorio na pet navika kojima nesvjesno uništavamo mozak

Mozak je nedvojbeno najvažniji organ u ljudskom tijelu. Osim što kontrolira i koordinira akcije i reakcije, omogućuje nam da mislimo i osjećamo. Dakle, važno je zaštiti mozak.

Psihijatar i stručnjak za moždane poremećaje, dr. Daniel Amen, gostovao je u podcastu Stevena Bartletta te podijelio koje stvari trebamo izbjegavati ako želimo sačuvati zdravlje mozga.

Šećer

“Šećer je loš za mozak jer potiče upalu, koja je uzrok depresije i demencije. Podiže razinu šećera u krvi, koji nagriza krvne žile i dovodi do slabijeg protoka krvi u mozgu. To je loša stvar. Osim toga, stvara ovisnost i povećava rizik od razvoja dijabetesa i pretilosti”, rekao je dr. Amen.

Udaranje nogometne lopte glavom

Studija objavljena prošle godine pokazala je da nogometaši imaju 50 posto veću vjerojatnost razviti demenciju nego ostatak populacije.

Istraživači s Karolinska instituta u Švedskoj, čije je istraživanje objavljeno u časopisu Lancet Public Health, usporedili su zdravstvene kartone 6000 elitnih nogometaša i više od 56 000 običnih ljudi. Otkrili su da među muškim nogometašima koji igraju u švedskoj prvoj ligi, 9 posto ima dijagnosticiranu neurodegenerativnu bolest, u usporedbi s 6 posto kontrolnog uzorka.

Kofein

“Kofein sužava dotok krvi u mozak”, ističe dr. Amen. Dodao je i da je u redu popiti do 100 miligrama kofeina na dan.

https://youtube.com/watch?v=zBxcXstvlpc%3Fsi%3DRmgXTwHEgAcArW7V

Nikotin

Poput kofeina, nikotin može ograničiti dotok krvi u mozak. Prema studiji istraživača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington, pušenje cigareta uzrokuje smanjenje mozga. Skupljanje mozga povezano je s povećanim rizikom od kognitivnog oštećenja, demencije i Alzheimerove bolesti.

Vrijeme ispred ekrana

Na kraju, dr. Amen upozorava da vrijeme provedeno ispred ekrana također smanjuje mozak.

“Kada koristite telefon, što god radili, dobivate mali udar dopamina. Tako trošite centre za zadovoljstvo. Vrijeme provedeno pred ekranima duže od tri i pol sata dnevno povećava rizik od anksioznosti, depresije, ovisnosti, pretilosti, ADHD-a”, zaključio je.

(TIP/Izvor: Index.hr/Foto: Unsplash)