Pripremite se za promjene: Uvođenje ‘karbonskog pasoša’ izvjesno do 2040.

Negativni uticaji turizma na okoliš postali su toliko ozbiljni da neki sugerišu da su drastične promjene u našim navikama putovanja neizbježne. U izvještaju iz 2023. u kojem se analizira budućnost održivog putovanja, turoperator Intrepid Travel je predvidio da će “karbonski pasoši” uskoro postati stvarnost ako se turistička industrija nada preživljavanju.

Šta je ‘karbonski pasoš’?

Ideja ‘karbonskog pasoša’ fokusira se na to da se svakom putniku dodjeljuje godišnja količina ugljika odnosno karbona koju ne može premašiti. Ovom dozvolom bi se racionaliziralo putovanje.

Iako se koncept može činiti ekstremnim, ideja ličnih emisija ugljika nije nova. Parlament Ujedinjenog Kraljevstva raspravljao je o sličnom konceptu (nazvanom “lično trgovanje ugljikom”) 2008. godine, prije nego što je ukinut zbog njegove percipirane složenosti i mogućnosti otpora javnosti.

Prosječni godišnji ‘karbonski otisak’ za jednu osobu u SAD-u je 16 tona – jedna od najviših stopa u svijetu. U Ujedinjenom Kraljevstvu ta brojka iznosi 11,7 tona, što je još uvijek pet puta više od brojke preporučene Pariškim sporazumom kako bi se rast globalne temperature zadržao ispod 1,5 celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.

Globalno, prosječni godišnji ‘karbonski otisak’ osobe iznosi oko 4 tone. No, kako bismo imali najbolje šanse za sprječavanje porasta temperature od preko 2 celzijusa, prosječni globalni ‘karbonski otisak’ treba pasti na ispod dvije tone do 2050. Ova brojka odgovara otprilike dva povratna leta između Londona i New Yorka.

Uzimajući sve to u obzir, izvještaj Intrepid Travela predviđa da ćemo vidjeti ‘karbonske pasoše’ na djelu do 2040. godine. Međutim, tokom prošle godine uvedeno je nekoliko zakona i ograničenja koja sugerišu da su naše navike putovanja možda već na rubu promjene.

Aviosaobraćaj na meti

Između 2013. i 2018. godine, količina CO₂ koju emitiraju komercijalni avioni širom svijeta porasla je za 32%. Poboljšanja u efikasnosti goriva polako smanjuju emisije po putniku. Ali istraživanje iz 2014. pokazalo je da će, bez obzira na napore industrije da smanji svoje karbonske emisije, nadmašiti rast zračnog prometa.

Da bi smanjenje emisija imalo smislen učinak, cijene karata morale bi porasti za 1,4% svake godine, što bi neke ljude obeshrabrilo da lete. Međutim, u stvarnosti cijene karata padaju.

Neke europske zemlje počinju poduzimati mjere za smanjenje putovanja avionom. Od 1. aprila 2023. putnici na kratkim letovima i starijim avionima u Belgiji podliježu povećanim porezima kako bi se potaknuli alternativni oblici putovanja.

Par mjeseci kasnije, Francuska je zabranila domaće letove na kratkim relacijama gdje se isto putovanje može obaviti vozom za dva i po sata ili manje. Očekuje se da će Španija slijediti primjer.

Slična bi se shema također mogla pojaviti u Njemačkoj. Anketa YouGov-a 2021. pokazala je da bi 70% Nijemaca podržalo takve mjere za borbu protiv klimatskih promjena da su dostupne alternativne saobraćajne opcije poput vozova i brodova.

Krstarenja i karbon

Nije samo zračni promet ono što je na udaru kritika. Istraživanje Europske federacije za promet i okoliš 2023. pokazalo je da brodovi za krstarenje upumpaju četiri puta više sumpornih plinova (za koje je dokazano da uzrokuju kisele kiše i nekoliko respiratornih stanja) u atmosferu nego svih 291 miliona europskih automobila zajedno.

Statistike poput ovih prisilile su europske zemlje da poduzmu mjere protiv industrije krstarenja. U julu je amsterdamsko vijeće zabranilo brodovima za krstarenje pristajanje u središtu grada u pokušaju smanjenja turizma i zagađenja – inicijativa koja je pokazala uspjeh na drugim mjestima.

Godine 2019. Venecija je bila najzagađenija europska luka zbog velikog broja posjeta kruzera. Ali pala je na 41. mjesto 2022. nakon što je zabrana ulaska velikih brodova za krstarenje u gradske vode smanjila zagađivače zraka s brodova u Veneciji za 80%.

Promjena odredišta

Izvještaj Intrepid Travela također naglašava da će klimatske promjene uskoro utjecati ne samo na to kako putujemo, već i gdje putujemo. Izrazito visoke temperature vjerovatno će umanjiti privlačnost tradicionalnih odredišta, što će potaknuti europske turiste da potraže hladnija odredišta kao što su Belgija, Slovenija i Poljska za svoje ljetne praznike.

Nekoliko putničkih agencija izvijestilo je o primjetnom porastu rezervacija za odmor u hladnijim europskim odredištima poput Skandinavije, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva tokom ljetnih mjeseci 2023. godine u vrhuncu sezone.

Kakvo god rješenje bilo, promjene u našim navikama putovanja izgledaju neizbježne. Odredišta diljem svijeta, od Barcelone do talijanske Riverije, pa čak i Mount Everesta, već pozivaju na ograničenja broja turista dok se bore s gužvama i zagađenjem.

Turisti bi se trebali pripremiti na promjenu svojih putnih navika sada, prije nego im se ova promjena nametne.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Shutterstock / Ilustracija)

  1. Ovakva nam BHRT i ne treba. Pretpaltu samo plaćaju Bošnjaci, a trpe uvrede svaki dan. Voditelji i urednici su im…