Uprkos velikim prirodnim potencijalima, BiH ne proizvodi dovoljno hrane ni za vlastite potrebe. Ove godine, zbog nepovoljnih vremenskih prilika, prinosi voća i povrća, ali i žitarica, drastično su umanjeni. Očekuje li nas najesen novi talas poskupljenja hrane?

Domaći proizvođači su, tvrde Udruženja poljoprivrednika, i do sada proizvodili oko 30% vlastitih potreba hrane, a ove godine količine su, kažu, prepolovljene. Prihodi su, u zavisnosti od parcele i proizvodne kulture manji od 40 do 80 %. Ništa bolji ni kvalitet ovogodišnjeg roda, te će najveće količine morati u industrijsku preradu.

“Očekujemo jako tešku godinu, obzirom da cijene jesu dobre, ali prinosi su smanjeni i vidjećemo kako će se sve to završiti do kraja godine. Što se tiče našeg gazdinstva, mi smo se uskladili prema potrebama fabrike i svu svoju proizvodnju pakujemo, jer smo podržani prije pet godina od međunarodne zajednice u jednom projektu “Od njive do trpeze”, tako da smo uspjeli nabaviti veliki dio opreme i priključiti se prehrambenoj industriji”, priča Mladen Lazić, proizvođač.

Iako su, ove godine, otkupne cijene sezonskog voća i povrća nešto veće, to i dalje, tvrde proizvođači, nije dovoljno da se stanje stabilizuje, obzirom da je repromaterijal znatno poskupio, a berače je sve teže naći, uprkos povećanim dnevnicama. Odliv mladih gasi ruralna područja, a sve više atara zarasta u korov.

“Moj sin je prošle godine završio srednju školu, bilo ih je 27 u odjeljenju, u Bijeljini je ostalo njih 7. 20 ih je otišlo u inostranstvo. To vam je podatak, da ne treba ništa drugo da vam pričam. A da budemo konkurentni – čime? Koliko god da smo podržani od ministarstva poljoprivrede, sve je to malo za ozbiljniju priču”, dodaje Lazić.

“Nešto će se morati uraditi da bi ljudi ostali u toj priči, u proizvodnji, inače, ne piše se nikome dobro. Ni proizvođaču, ni potrošaču”, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije”.

Potrošači plaćaju danak. U jeku sezone cijene voća i povrća na tržnicama izuzetno visoke. Građani sve češće kupuju “na komad”. Nakon svih nepogoda izvjesno je da ćemo biti primorani da uvozimo još veće količine hrane. Opšta slika je vema loša, kažu ekonomski analitičari koji kao glavni razlog navode to što su privredni i ekonomski interesi, podređeni političkim, zbog čega, navode, “tapkamo u  mjestu, dok svi oko nas napreduju” i imamo poražavajuće podatke o odlivu stanovništva zemlje.

“U mnogim oblastima gdje imamo ogromne resurse to je poljoprivreda, sirovine kojima BiH obiluje kao sto je voda, vodna bogatstva energetika – mi više uvozimo tih proizvoda nego što izvozimo. To je najbolja manifestacija koliko mislimo o privredi, mnogo toga nedostaje što domaće privredne subjekte guši da otvore ozbiljne kapacitete”, smatra Milenko Stanić, ekonomski analitičar.

Poražavajući je podatak da se u kampanju entitetskog Ministarstva trgovine i turizma RS-a koja je imala za cilj sniženje cijena, kao odgovor na inflaciju – odazvalo svega 10 marketa koji su snizili cijene. U začaranom krugu formiranja cijena po slobodnoj volji, i mjesečnih primanja građana koja ne prate rast cijena – po svemu sudeći, čeka nas teška jesen.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Ivana Đurđević-Bajić/Foto: Ilustracija/Fena)