Čolo: Dodik je morao biti optužen za napad na ustavni poredak, dobio bi 20 godina zatvora

Pravnica Alma Čolo i bivša dugogodišnja članica Stranke demokratske akcije (SDA) dala je svoj komentar o optužnici protiv predshednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika, kao i direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića, gdje smatra da optužnica nije dovoljno dobro, te da neće rezultirati odgovarajućom kaznom.

Upozorila je da će Dodik i Lukić dobiti značajnu manju kaznu nego da budu osuđeni zbog napada na ustavni poredak.
Podsjetimo, oni se terete zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH Christian Schmidt.
– Naime, umjesto optužbe za krivično djelo „Napad na ustavni poredak“ iz člana 156. KZ BiH Dodik i Lukić su optuženi za krivično djelo iz člana 203.a KZ BiH „Neizvršavanje odluka visokog predstavnika“. Za krivično djelo „Napad na ustavni poredak“ propisana je kazna zatvora najmanje pet godina, a za „Neizvršavanje odluka visokog predstavnika“ kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina – ističe Čolo.

Čolo je prvo postavila nekoliko pitanja, na koja je kasnije i odgovorila.
– Ima li u radnjama Milorada Dodika elemenata krivičnog djela „Napad na ustavni poredak“ za koje Zakon propisuje najmanju kaznu od pet godina zatvora, što znači da je moguće izricanje kazne i do 20 godina zatvora, a za najteže oblike ovog djela se može izreći i kazna dugotrajnog zatvora. Je li donošenje Zakona kojim se propisuje da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH krivično djelo, ili je to samo neustavna aktivnost entitetskog zakonodavnog organa? Može li Narodna skupština RS donositi propise kojima suspenduje pojedine odredbe Ustava Bosne i Hercegovine – upitala je.
Potom je Čolo propisima objasnila šta su prekršili.
– Članom III/3. b) Ustava Bosne i Hercegovine propisano je da: b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Član VI/5. Ustava BiH propisuje da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Da li je NS RS prilikom donošenja ovog zakona postupila protivno ovim odredbama Ustava? Odgovor je da. Znači postupila je protivpravno, odnosno protivustavno. Da li je suspenzija odluka Ustavnog suda na teritoriji entiteta RS protivpravan čin? Nesumnjivo da jeste, jer su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine i za sve njene administrativne nivoe vlasti. Je li potpisivanje Ukaza o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i njegova objava u Službenom glasniku RS, broj: 60/23 protivpravan čin? Nesumnjivo da jeste – ističe Čolo, dodavši da sve navedeno nije samo postupanje protivno odluci visokog predstavnika, nego da je to definitivno ujedno i izvršenje krivičnog djela “Napad na ustavni poredak”.
– Na protivpravan način pokušava se promijeniti ustavni poredak Bosne i Hercegovine na način da se odluke najviše sudske instance utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine ne primjenjuju i ne izvršavaju na teritoriji entiteta RS – rekla je.

 

(TIP/Izvor: Depo.ba)