Četiri najgore navike koje štete zdravlju mozga i ubrzavaju njegovo starenje

Mnoge svakodnevne navike pridonose lošem zdravlju mozga, ali istraživanja su pokazala da sljedeće četiri navike mogu imati najveći utjecaj, odnosno najgore posljedice. To su previše sjedenja, nedostatak druženja, neadekvatan san i kronični stres. “Međutim, ono što je dobro u cijeloj ovoj priči jest činjenica da je upravo ove navike najlakše promijeniti”, kaže liječnik Rudolph Tanzi.

Previše sjedenja

Prosječna odrasla osoba sjedi šest i pol sati dnevno, a sve to negativno utječe i na zdravlje mozga. Studija iz 2018. godine, čiji su rezultati objavljeni u časopisu PLOS One, otkrila je kako previše sjedenja dovodi do značajnih promjena u dijelu mozga ključnom za pamćenje.

Istraživači su koristili MRI skeniranje kako bi pratili medijalni temporalni režanj (MTL), regiju mozga koja stvara nova sjećanja, kod ljudi u dobi od 45 pa sve do 75 godina. Zatim su usporedili snimke s prosječnim brojem sati dnevno koje su ljudi sjedili. Oni koji su sjedili najduže imali su tanje MTL regije. Prema istraživačima, stanje MTL-a može biti preteča kognitivnog pada i demencije, prenosi Index.hr.

Nedostatak druženja

Usamljenost je povezana s depresijom i većim rizikom od Alzheimerove bolesti te može ubrzati kognitivni pad. Studija iz srpnja 2021. godine otkrila je da manje društveno aktivni ljudi gube više sive tvari mozga, vanjskog sloja koji je zadužen za obrađivanje informacija.

Neadekvatan san

Kako donosi CDC, jedna trećina odraslih ne spava preporučenih sedam do osam sati. Istraživanje u izdanju časopisa Sleep iz prosinca 2018. godine pokazalo je da kognitivne vještine poput pamćenja, rasuđivanja i rješavanja problema opadaju kada ljudi spavaju manje od sedam sati po noći.

Kronični stres

Kronični stres doslovno može uništiti moždane stanice i smanjiti prefrontalni korteks, područje odgovorno za pamćenje i učenje. Glavni okidač stresa kod starijih odraslih osoba je pristup svemu kao da stvari moraju biti točno onakve kakvima ih osoba zamišlja ili nije dobro, objašnjava Tanzi. “Taj način razmišljanja može izazvati negativne reakcije koje podižu razinu stresa kad god stvari ne idu kako treba.”

(TIP/Foto: Pexels)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.