Žljezdano tkivo dojke reaguje na promjene nivoa hormona u toku mjesečnog ciklusa, pa je samopregled najbolje raditi u isto vrijeme svakog mjeseca, nekoliko dana nakon prestanka menstrualnog krvarenja. Samopregled treba da se sastoji iz nekoliko koraka.

“Treba stati ispred ogledala ispravljene kičme i sa rukama na kukovima osmotriti izgled, veličinu, simetričnost i boju kože dojki. Ukoliko se tom prilikom primijeti crvenilo, otok, osip, ravna ili uvučena bradavica, treba se obratiti ljekaru kako bi se utvrdio uzrok prisutne promjene. I dalje stojeći ispred ogledala podignutih ruku u vis, ponovo provjeriti da li postoji neka od gore navedenih promjena. Blagim stiskom bradavica vrhovima prstiju provjerite da li postoji bilo kakvo prisustvo sekreta iz bradavica (bistar, zamućen, sukrvičav). Svaka pojava sekreta izvan perioda dojenja mora biti prijavljena ljekaru. Potrebno je opipati dojke u ležećem položaju, tako što lijevom rukom ispitujete desnu, a desnom rukom lijevu dojku. Opipavanje se vrši jagodicama prstiju, tako što se za opipavanje kože i potkožnog tkiva vrše blaži, a za opipavanje dubljih struktura jači kružni pokreti. Najbolje je za palpiranje koristiti uvijek istu putanju, počevši od bradavice, pa povećavati krug sve do baze dojke. Ponoviti postupak opipavanja u stojećem ili sjedećem položaju. Važno je palpirati u više položaja, zato što u nekim slučajevima jedna ista promjena može biti nedostupna ili neprimjetna pri palpaciji u na primjer ležećem, a dostupna u sjedećem položaju”, objašnjava Emilija Trbović, farmaceut Farmaceutske komore Srbije, piše Nova.rs.

Faktori rizika raka dojke

Samopregled dojke je dragocjena dopunska metoda kojom žena sama može blagovremeno uočiti različite promjene u građi dojke. Međutim, važno je ne zanemarivati redovne sistematske preglede, koje sprovodi visokokvalifikovano medicinsko osoblje, jer se metodama vizualizacije
(ultrazvuk, mamograf) mogu vidjeti čvorići ili druge promjene koje još uvijek nisu dovoljne veličine da bi se osjetili dodirom.

Prema dosadašnjim statističkim podacima, rak dojke je najčešća maligna bolest kod žena širom svijeta. Dobra vijest je to da se, ako se otkrije u ranoj fazi, rak dojke uspješno liječi u čak 90 odsto slučajeva.

Ovaj kancer javlja se najčešće kod žena koje su u porodici imale prve najbliže članove, kojima je dijagnostikovan rak dojke. Pored nasljednog faktora, na pojavu raka dojke utiče i prva menstruacija koja se javila prije 12. godine ili posljednja menstruacija posle 50. godine. Takođe, u riziku za nastanak raka dojke su žene koje nisu rađale, starije su prvorotkinje ili nisu dojile. U povećanom riziku su i žene koje koriste hormonsku terapiju, konzumiraju alkohol, duvan ili su gojazne i fizički neaktivne. Na ove faktore rizika možemo da utičemo i zato je važno da vodimo zdrav stil života, da povećamo fizičku aktivnost, pravilno se hranimo i smanjimo unos alkohola.

(TIP/Izvor: Nova.rs/Foto: Pixabay/Ilustracija)