Intervju/Jasmin Imamović: Bar dvoje, troje mojih saradnika bi moglo odlično obavljati posao gradonačelnika

Budući zastupnik u državnom Parlamentu ili (i dalje) gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović  za Oslobođenje govori o izbornim rezultatima, formiranju vlasti, programskim načelima SDP-a…

Nemamo nijednu odluku s kim hoćemo i s kim nećemo formirati vlast. Uglavnom, bilo bi dobro kada bismo mogli oformiti jednu parlamentarnu većinu i formirati vladu. Dosta prilika za to postoji u Sarajevskom, Tuzlanskom kantonu, kao i Federaciji. U SDP-u smatramo i ponosni smo na to da je potpredsjednik Denis Bećirović osvojio glasove i postaje član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kaže gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović te dodaje: Ozbiljan sam čovjek i bliže sam Parlamentu. Ne bih se stavio na listu, pa onda sišao, ali još nisam donio odluku

– Vjerovali ili ne, 11 stranaka širokog političkog spektra, različitih pogleda na svijet, ali sa sličnim pogledima na BiH, nije imalo nijedan nesporazum. Denis je ostvario veliku pobjedu, njegov trijumf je ubjedljiv, čist kao suza. Na nama je da vidimo koji je ukupni kapacitet da budemo otvoreni za širenje tog bloka, da se potrudimo, jer smo konkurisali kod građana na izborima kako bismo postali vlast i poduzimali ono što je sadržano u našem programu.

KAO KANDIDAT SDP-A DOBILI STE NAJVIŠE GLASOVA ZA DRŽAVNI PARLAMENT. ŠTA BIRATE, OSVOJENI MANDAT ILI OSTANAK NA POZICIJI GRADONAČELNIKA TUZLE?

– Sačekat ću definitivnu ovjeru izbornih rezultata, potvrdu, certifikat, i kad se to sve obezbijedi, onda ću donijeti odluku. Mislim da mi je rok tri dana i u roku od ta tri dana ćemo donijeti odluku da li prihvatam mandat delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ostajem na poziciji gradonačelnika. Vidjeli ste koliko su mi birači dali glasova i onda šta recimo sutra kazati njima.

S OBZIROM NA REZULTATE KOJIMA SE MOŽETE POHVALITI, KOGA BISTE VOLJELI VIDJETI KAO GRADONAČELNIKA?

– Ništa nisam radio sam. Radim sa sjajnim timom saradnika, pošto sam 22 godine gradonačelnik Tuzle i promijenio sam mnoge timove. Bar je dvoje, troje među njima koji bi mogli odlično, a možda i više, obavljati posao gradonačelnika, a sa mnom rade pet, deset ili 15 godina i bili su na različitim pozicijama, pokazali se i u kriznom menadžmentu, tako da smatram da bi zbog kontinuiteta trebao biti neko od mojih sadašnjih saradnika.

TURISTIČKA ATRAKCIJA

Dat ću vam samo jedan podatak, na daljinskom grijanju u Tuzli je do mog dolaska, do 2001, bilo nešto manje od 100.000 kvadratnih metara, a sada je dva miliona kvadrata. Davne 2006. ukinuta je redukcija vode koje do današnjeg dana nije bilo bez obzira na suše, poplave ili neki kvar. Sad radimo projekat dugoročnog vodosnabdijevanja do 2035. ili pretvaranje Tuzle u turističku atrakciju pomoću slanih jezera, zatim tu je i najbolji tehnološki park u BiH, a koji je javno preduzeće. Uradili smo i poništenje privatizacije, spašavanje tih preduzeća, stvaranje ekonomsko stabilnih preduzeća gdje nema niko da je u minusu, stvaranje novih javnih preduzeća i ustanova. To treba sačuvati i zato je bitno, kada ja odem, da poslije mene ostane neko ko je zajedno sa mnom to ostvarivao i gradio.

SDP SA OSTALIM OPOZICIONIM STRANKAMA RAZGOVORA O FORMIRANJU VLASTI. KAKO TEČE POSTIZBORNA SLAGALICA?

– Naša praksa je da kad organ donese neku odluku, a to je Predsjedništvo ili Glavni odbor, onda svi o tome pričamo. Dok organ tu odluku ne donese, o tome ne pričamo, ali nemam ni dovoljno informacija, jer nisam u tom pregovaračkom timu, tako da prije donošenja odluke stranku vodi predsjednik, što je normalno. Prema tome, informacije ćemo imati u četvrtak, kada će biti sjednica Predsjedništva, pa ćemo vjerovatno tada donijeti i neke odluke i imati više informacija da bih znao kako ide ta slagalica.

DA LI SE SLAŽETE SA STRANAČKIM KOLEGOM ZUKANOM HELEZOM, KOJI KAŽE “DA POJEDINE STRANKE KOD ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE U KOALICIJAMA IMAJU VEĆE APETITE OD KAPACITETA KOJIM RASPOLAŽU, ODNOSNO DA SEBI DAJU ZA PRAVO DA ODREĐUJU KO ĆE BITI U VLASTI”, MISLEĆI NA STRANKU ZA BIH?

– Nisam to čuo, ne znam na šta je Helez konkretno mislio i da li je bio u nekim pregovorima. Kad je u pitanju Stranka za BiH, poznajem kolegu Semira Efendića kao efikasnog načelnika, jednog od najefikasnijih u BiH i moja iskustva s njim su pozitivna.

DA LI ĆE BITI SARADNJE SA DF-OM? TO ĆE U PREDSJEDNIŠTVU BIH BITI IMPERATIV.

– Mislim da neće biti problema u saradnji u Predsjedništvu između Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Ja bih rado sarađivao s DF-om. Mi smo različiti, jeste da je Komšić nekad bio potpredsjednik SDP-a, ali poprilično se razlikuje stil SDP-a i DF-a, tako da su i to neke različitosti koje bi trebalo harmonizirati. Politika je kompromis, normalno je da smo otvoreni za DF, imamo slične poglede na svijet. Ima nekih pogleda u kojima se razlikujemo, ali razlike su normalna stvar. Nekad te različitosti probamo iskoristiti kao bogatstvo, a to je kada se ujedine oko istoga cilja.

KAKVA PROGRAMSKA NAČELA NUDI SDP ZA FORMIRANJE VLASTI?

Nisam bio ni na jednim pregovorima oko formiranja većine ni sa jednom strankom, pa ni sa Strankom za BiH

– Mi smo program objavili, to je naš Plan 10 od prije četiri godine koji smo dopunili sa 40-50 posto teksta. Osnova je ekonomski održiv razvoj, kvalitet života građana, njihova uključenost, ali je osnova i stabilizacija BiH. Mi to hoćemo, jer je BiH postala nestabilna. Potrebna je harmonizacija vraćanja međusobnog povjerenja među građane, borba za ljudska prava, da se izborimo za tu jednakost, pa i kroz izmjene propisa. Također da se izborimo za svakog građanina, bez obzira na to da li se izjašnjava kao jedan od tri konstitutivna naroda ili ostali, odnosno nacionalna manjina. Mi smo za maksimalnu depolitizaciju u što više sfera života. Depolitizacija nam treba ne samo na univerzitetu nego i u osnovnim, srednjim školama.

DEPOLITIZACIJA ZDRAVSTVA

Imamo slučajeve gdje direktore zovu po strankama, škole se zovu po strankama i to je stvar dovedena do apsurda. Pa, zar je važno ko će biti direktor osnovne ili srednje škole, došli smo do te mjere da se neke stranke ili partije oko toga sukobljavaju. Također nam je neophodna depolitizacija zdravstva, gdje smo recimo u tuzlanskom UKC-u, ne samo zbog ljekara nego zbog toga što su se tri vlade promijenile, imali tri menadžmenta Kliničkog centra. A gdje je tu pacijent ako se stalno menadžmenti mijenjaju i načelnici klinika, šta će biti s nama pacijentima? Smatramo da BiH nema strategiju, postoje velikodržavni koncepti kod susjeda koji datiraju od polovice 19. stoljeća. Mi u BiH još nemamo odbrambenu kulturnu strategiju naših zajedničkih bh. vrijednosti, moramo imati strategiju koja mora da se pretoči u zakone i prakse.

(TIP/Izvor: okanal.oslobodjenje.ba)