Zdravlje, obrazovanje i životni vijek vraćeni na nivo od prije pet godina
Očekivani životni vijek, obrazovanje i životni standard stanovništva vratili su se na nivo iz 2016. godine, razlog je pandemija Covida-19, upozorava se u izvještaju UN o ljudskom razvoju objavljenom danas, u kojem se izražava i strahovanje da će rat u Ukrajini dodatno pogoršati situaciju.
Prvi put od uspostavljanja, prije 30 godina, Indikator za ljudski razvoj koji uzima u obzir očekivano trajanje života, obrazovanje i životni standard, pao je dvije uzastopne godine 2020. i 2021, vrativši se na nivo iz 2016. godine, navodi Program UN za razvoj (UNDP).
To “ogromno pogoršanje” odnosi se na više od 90 odsto zemalja svijeta.
Indikator ljudskog razvoja se velikim dijelom smanjio zbog pada očekivanog životnog vijeka u periodu od više od godinu i po dana, između 2019. i 2021. (71,4 godine u 2021. u odnosu na 73 godine u 2019), dok se obično povećava nekoliko mjeseci svake godine.
U SAD-u bilježi se pad očekivanog životnog vijeka od dvije godine dok je u drugim zemljama taj pad još izraženiji. Suočen sa nadovezivanjem kriza bez presedana, posebno Covida-19, svijet se vratio nazad pet godina po pitanju ljudskog razvoja, što podstiče “strahovanja” i “frustracije” širom planete, navodi UN u izvještaju.
“To znači da se umire ranije, da smo manje obrazovani i da naši prihodi padaju, rekao je šef UNDP-a Achim Steiner u razgovoru za AFP.
“S ova tri parametra možete dobiti odgovor zašto ljudi počinju da budu očajni, frustrirani, zabrinuti za budućnost”, dodao je on.
Indikator je napredovao ustaljeno decenijama, a 2021. se vratio na nivo iz 2016, čime su “obrisane godine razvoja”. Glavni razlog za to je Covid-19, ali i klimatske katastrofe koje se umnažavaju, krize koje se nadovezuju ne dajući stanovništvu da “povrati dah”. “Imali smo katastrofe i prije, imali smo sukobe prije, ali združivanje onoga s čim smo suočeni danas je veliko nazadovanje za razvoj čovječanstva”, rekao je šef UNDP-a.
To nazadovanje je takoreći univerzalno i pogađa 90 odsto čovječanstva, mada su nejednakosti među zemljama i dalje izrazite. Na vrhu liste su i dalje Švicarska, Norveška i Island, a na dnu Južni Sudan ispred Čada i Nigera.
I dok neke zemlje počinju da se oporavljaju od uticaja pandemije mnoge u Latinskoj Americi, podsaharskoj Africi, Južnoj Aziji ili na Karibima, nisu imale vremena da se oporave prije nego što je došla nova kriza – rat u Ukrajini. Sa velikim uticajem na prehrambenu i energetsku bezbjednost, koje nisu još uzete u obzir u indikatoru koji se završava sa 2021. godinom, bez sumnje su izgledi za 2022. mračni, ocijenio je Steiner.
(TIP/Izvor: Beta/Foto: Getty Images)
Nije bitno što se kaže nego tko to kaže! "Žulja" dotičnog što ne kontrolira i Tuzlu, Tuzlu koju je napustio…