Dugo vremena je trebalo, iako su odavno na to upozoravani, da prema svojoj nadležnosti vlast počne reagovati na ogromne posljedice na stanovništvo uzrokovane globalnom energetskom krizom. Da li zbog stvarne zabrinutosti na ugroženost predstojeće sezone grijanja ili dolazećeg drugog oktobra, Vlada FBiH je predložila određene mjere ili je najavila neke nove kako bi troškovi i mogućnost nabavke energenata od strane naših sugrađana bila izvodljiva. Koliko su predložene ili najavljene mjere adekvatne vrijeme će pokazati, ali je sigurno da su one značajno zakasnile i sa skromnim efektima zbog dugogodišnje pogrešne energetske politike i funkcionisanja energetskog sektora od danas do sutra. Sigurno je samo da su svi energenti značajno poskupjeli i da će i u bliskoj budućnosti, kako nam se sezona grijanja bliži, oni biti još skuplji.

Pelet, budućnost individulnog grijanja

Prva predložena mjera, a čiji je cilj bilo obuzdavanje rasta cijena peleta, bila je zabrana njegova izvoza a koju je donijelo Vijeće ministara BiH na prijedlog Vlade FBiH, na period od tri mjeseca. I umjesto da da bilo kakav pozitivan rezultat, ova mjera nije uzrokovala pad cijene peleta na našem tržištu ali je izazvala ogromno nezadovoljstvo proizvođača peleta čiji proizvodni kapaciteti daleko premašuju trenutne potrebe BiH tržišta i koji su bazirali svoju proizvodnju usmjerenu ka izvozu. I u nadmudrivanju proizvođača peleta koji čekaju istek roka zabrane izvoza, iako se razmišlja o njegovu produženju, sa jedne strane i vlasti sa druge strane najveću cijenu plaćaju potrošači čekajući pad cijene peleta približavajući se grijnoj sezoni bez obezbijeđenog ovog energenta. Doduše, od svega ovog malo profitiraju „ne registrovani“ proizvođači obzirom da je moguće naći i kupiti manje količine peleta na „crnom“ tržištu bez plaćanja poreza i drugih dadžbina.

Gas, uvezeni zagađivač

Energent kojeg uvozimo, spaljujemo, zagađujemo životnu sredinu i sve to dobro platimo. Dugo vremena je bio hvaljen bez obzira na uvijek relativno visoku cijenu, valjda zato što je grijanje Sarajeva danas nezamislivo bez njega, ali kada je postao sredstvo realizacije nečijih ratnih ciljeva odjednom je omrznuo. Kako bi plin bar djelimično danas bio jeftiniji, Vlada FBiH predlaže da se on oslobadi plaćanja PDV-a. I ova mjera će, upitno je da li će se realizovati, imati samo djelimičan ili nikakav efekat, a onaj glavni pouzdanost u snabdijevanju ostaje dugoročno neriješen. Kada jedna jaka Njemačka sve češće ostaje bez snabdijevanja plinom šta tek onda čeka BiH. Južna interkonekcija i ukapljeni plin bi to značajno riješili, ali kome je ona sada na umu.

Nafta, tuđe bogatstvo

Nafta je energent koji se na globalnom nivou najviše koristi u realizaciji geostrateških i političkih ciljeva i čija cijena za bosanskohercegovačke potrošače predstavlja najveću enigmu. I dok je njena cijena u posljednjim mjesecima na svjetskom tržištu značajno pala to naši potrošači još uvijek nisu osjetili. Vlast još uvijek nije niti ima namjeru određenim mjerama na bilo koji način regulisati njenu cijenu, možda zbog viših ciljeva ljudi koji jesu i kontrolišu naftni sektor.

Električna energija, naše nedovoljno iskorišteno bogatstvo

BiH je jedna od rijetkih država koja ima suficit u bilansu električne energije, ima veću proizvodnju od potreba i potrošnje. Trenutno nenormalno visoke cijene električne energije na tržištu (danas idu preko 700 EURA/MWh) omogućavaju njenim proizvođačima izvoz uz ekstra profit i koliko toliko zadržavanje cijena za domaću potrošnju na relativno niskim cijenama. Međutim, pitanje je do kada će drugi sudionici, rudari, koji aktivno učestvuju i obezbjeđuju proizvodnju električne energije biti spremni da ne traže veću naknadu za svoj rad, obzirom da su i njihovi troškovi proizvodnje značajno porasli. Kako god, trenutno korištenje ovog energenta za grijanje je najjefninije za naša domaćinstva u odnosu na druge energente i prelazak na grijanje korištenjem toplotnih pumpi ili na neki drugi način je u punom zamahu. Obzirom da nije bilo povećanja cijena električne energije za domaćinstva, izvjesno je da će do nje doći u budućnosti i povoljnijem političkom trenutku, nije jasna vladina mjera u najavi da se sufinansiraju računi za električnu energiju za socijalno ugroženo stanovništvo. Pitanje je koje je to stanovništvo obzirom da Vlada FBiH nikada nije uradila socijalnu kartu stanovništva, stvarajući opet prostor za neke druge skrivene namjere. Da li bi primjena ove mjere dovelo do povećanja potrošnje električne energije a time i mogućih problema u stabilnom snabdijevanju ostalih potrošača uzimajući u obzir starost i pouzdanost u radu naših ključnih energetskih objekata možda nije toliko izražena, ali bi sigurno električne energije bilo manje za izvoz a što nikako danas ne ide u prilog proizvođačima (Elektroprivredi). Tek sad vidimo koliko su nam bitni Blok 7 TE Tuzla ili Blok 1 TE Banovići.

Ugalj, bogatstvo koje smo prerano otpisali

Ugalj je energent kojeg je, iako ga imamo u izobilju, sve teže naći i kupiti na tržištu. Razlog tome je loše stanje u rudnicima koji ne mogu iskopati ni planirane količine uglja a kamoli da povećaju proizvodnju. Takođe, neki drugi su bili mudriji pa su na vrijeme većinu količina namijenjenih širokoj potrošnji unaprijed ugovorili za izvoz. Iako je cijena uglja za široku potrošnju, ne određuje je Vlada F BiH nego svaki rudnik, značajno porasla (na primjer ugalj RMU „Banovići“ je sa 150 KM/t u kratkom vremenskom periodu otišao na 210 KM/t) danas se pojavljuju kupci iz inostranstva koji su ga spremni platiti i znatno više (isti taj banovićki ugalj danas traže Mađari, Nijemci pa čak i Poljaci), trenutno nudeći cijenu od 115 EURA/t.  Možemo samo pretpostaviti koliko će nuditi sa prvim danima hladnijeg vremena. Domaći potrošači teško da mogu pratiti ove cijene, a i rudari gube strpljenje, dokle prodavati ugalja Elektroprivredi po 80-90 KM/t a mogu ga danas izvesti za 230-250 KM/t. I umjesto da Vlada interventnim mjerama djeluje da se omogući i podigne proizvodnja uglja, ona ovdje ništa ne čini. Za to postoje i sredstav i primjenjivi kratkoročni modeli, samo struku niko ne želi slušati.

Obzirom na konfuziju u vladinim mjerama koje je predložila i koje najavljuje i onih mjera koje bi trebala poduzeti a neće, ono što je sigurno, očekuje nas hladna i skupa zima.

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva/Foto: Ilustracija)