Gotovo osam hiljada državljana Bosne i Hercegovine manje je prijavljeno za glasanje na ovogodišnjim opštim izborima nego je to bio slučaj prije četiri godine. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine prošle sedmice donijela je Odluku o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH za opšte izbore 2022. godine. Odlukom je utvrđeno da će se na izvodu iz CBS-a za glasanje izvan BiH naći ukupno 69.872 birača. Poređenja radi, na opštim izborima 2018. godine pravo glasa putem pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima imala su ukupno 77.584 birača.

Oslobođenje je tražilo odgovore na pitanja odustaje li dijaspora od izbora i šta je dovelo do toga da su brojke iz izbornog ciklusa u ciklus sve manje.

IRITANTNE PROCEDURE

Najviše prijavljenih je iz Njemačke, 22.352 glasača. Iz Austrije je glasanje prijavilo 9.849 bh. građana, iz Švedske 7.144, Švicarske 5.570, SAD-a 4.801, Danske 2.083, Nizozemske 1.600, Norveške 1.370, Belgije 874, Australije 716…

Za glasanje 2. oktobra iz Srbije su se prijavila 2.993 bh. državljanina s pravom glasa, iz Hrvatske 5.762, a iz Slovenije 1.961.

Najviše prijavljenih je iz Prijedora, 3.873. Slijede Banja Luka (2.273), Cazin (2.260), Sanski Most (2.031), Jajce (1.634), Tuzla (1.400), Bijeljina (1.393), Srebrenica (1.387), Gradiška (1.324)…

CIKBiH je donio i odluku kojom se odbija upis u izvod iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH za 10.749 birača na ovogodišnjim izborima, a od tog broja CIK je dobio između 350 i 400 uloženih žalbi i prigovora. Četiri godine ranije CIK je odbio upis u izvod iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH za 9.136 birača, jer nisu bili ispunjeni zakonom propisani uslovi.

Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, ističe da je prijavljeni broj glasača izvan domovine, od oko 70.000, podatak koji ne zadovoljava, “s obzirom na ukupan broj naših ljudi koji žive izvan granica BiH, a pretpostavlja se da u dijaspori imamo oko 700.000 potencijalnih glasova”.

– Međutim, ovdje je važnije pitanje koliko će od ovoga broja prijavljenih stvarno i glasati, pošto iz dosadašnjih iskustava sa prethodnih izbora znamo da skoro 40 posto prijavljenih glasača uopšte ne glasa kada za to dođe vrijeme ili šalju pogrešno ispunjene ili nepotpune glasačke listiće. S obzirom na to da je ovoga puta omogućeno elektronsko prijavljivanje, očekivali smo mnogo veći broj prijavljenih, ali jednostavno mišljenje i stav naših građana izvan BiH je da ne mogu puno učiniti, kaže Šehović.

Istaknuti bh. aktivista, potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, bivši generalni konzul BiH u Stuttgartu Haris Halilović ističe da u odnosu na broj koliko ih živi izvan granica BiH, broj prijavljenih građana i građanki u dijaspori za predstojeće izbore u BiH je simboličan i nije zadovoljavajući.

– Lično nisam zadovoljan brojem prijavljenih, ali iskreno razumijem sve one koji se nisu registrovali. Prvo, sam pojam registracija, njena komplikovana procedura i činjenica da se morate registrovati, nekoliko puta dopisivati sa CIK-om, nešto dokazivati da biste, iako ste državljanin BiH, bili u istoj ravni sa komšijama u BiH su iritantni. S druge strane, ako ćemo biti iskreni, onima koji su godinama na vlasti u BiH i nije stalo da dijaspora glasa, jer da jeste, vjerovatno bi ta procedura bila pojednostavljena, a ne od svakih novih izbora komplikovanija. Njima nije stalo do promjena, nego do očuvanja vlastitih fotelja i privilegija, a šta dijaspora misli o situaciji u domovini dovoljno govori činjenica da je sve brojnija. Dakle, ljudi svakodnevno glasaju “nogama” odlazeći iz Bosne i Hercegovine, kaže Halilović.

Ističe da se mnogi u dijaspori s pravom pitaju zbog čega da glasaju? Halilović naglašava da BiH nema ministarstvo za dijasporu, predstavnika dijaspore nema u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, dijaspora nije zasebna izborna jedinica, a niti jedan od dugogodišnjih zahtjeva dijaspore vlastima u BiH koji bi promijenio nabolje odnos države BiH prema dijaspori nije ispunjen.

– Bio sam na više predizbornih skupova, pa i skupova koji su organizovani radi animiranja građana BiH u dijaspori da se registruju za predstojeće izbore, a koji su organizovani posljednjih nekoliko mjeseci. Uglavnom se sve svodi na parole straha, animiranje stranačkih glasača, a ne birača. Traže se glasovi da se ostane na vlasti ili da se na vlast dođe. Niko ne nudi planove koji uključuju i bolji odnos države BiH i njene dijaspore. Sve dok je to tako i dok se taj odnos ne promijeni, dok ne postane konkretan i iskren, broj onih u dijaspori koji će učestvovati u izborima u domovini bit će simboličan i vladajućima će služiti za davanje “legitimiteta” izbornim i drugim ciklusima ili cirkusima koji nas drže u začaranom krugu, a građani će, nažalost, i dalje glasati “nogama” tražeći perspektivu u nekim drugim evropskim i svjetskim zemljama, smatra Halilović.

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom, naglašava kako se ne može reći da dijaspora odustaje od BiH, ali može da odustaje od učešća na izborima u BiH.

– Ako napravite analizu od 2002. godine, kada je bilo prijavljeno više od dvjesto hiljada građana koji žive van teritorije BiH, a koji su željeli da glasaju putem pošte, pa do danas, taj se broj uvijek smanjivao. Iako je činjenica da je sada ovjereno skoro 70.000 naših građana koji mogu glasati putem pošte, pitanje je koliko će ih i glasati. Na prošlim izborima bilo je više prijavljenih, ali je vrlo mali broj glasao. Tako da dijaspora ima neke svoje razloge zašto ne glasa, premda imaju jedan način glasanja koji je daleko prihvatljiviji nego za nas redovne birače. Mogu iz kuće sve da urade, a mi ipak moramo otići na biračko mjesto, čekati, glasati…, kaže Šehić.

Naglašava i da je teško i očekivati od dijaspore da glasa, s obzirom na činjenicu da 50 posto građana BiH koji žive u zemlji ne glasa.

SLOBODA IZBORA

– I to je veliki problem. Za koga da glasaju i to je vrlo često pitanje. Moram reći i da se vrlo često manipulisalo glasovima putem pošte, da se zloupotrebljavalo od određenih političkih stranaka i to ovih najjačih, što je nesporna činjenica. I sad smo bili svjedoci putovanja po inostranstvu, pokušaja animiranja birača da se registruju, da glasaju i zna se za koga treba da glasaju. Tako da se i tu nekako narušava ta sloboda izbora za koga ću glasati. Mnoge političke stranke jedno pričaju, drugo rade, tako da mene ne iznenađuje što je ovako relativno mali broj registrovanih birača za glasanje putem pošte, a koliko će ih izaći, to ćemo tek da vidimo, podvlači Šehić.

(TIP/Izvor: mojabih.oslobodjenje.ba/Foto: AP)