NESTAJEMO: Pogledajte koliko je smanjen broj novorođenih od 2009. do danas

Tako posljednji presjek Agencije za statistiku BiH za prva tri mjeseca ove godine pokazuje da imamo 5 711 živorođene djece što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja živorođenih za 1,83%, dok je umrlo 12 976 lica, što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje rast broja umrlih za 10,97% !

Koliko je situacija jasno ilustruje podatak da je 1996. godine prirodni priraštaj iznosio 21.442 (46.594 rođenih i 25.152 umrlih) , dok je prošle godine prirodni priraštaj bio u minusu 22.633 (25.870 živorođene djece i 48.503  umrlih)!

Do zanimljivih podataka su došli i pratitelji demografske statistike kada su posljednje podatke u izdanju entitetskih zavoda za statistiku o novorođenim prema nacionalnoj pripadnosti majke objedinili sa podacima iz prethodnih godina na osnovu čega je nastala tabela ispod.

main image

Adnan Fehratbegović inžinjer elektrotehnike koji se posljenjih pet godina posvetio istraživanju demografskih prilika u našoj zemlji i region je pripremio i dva grafikona iz kojih je vidljivo da je 2009. Godine koja je uzeta kao referentna (u njoj je bilo najviše novorođenih od 2003. godine, nakon čega slijedi konstantan pad) vidljiv je trend drastičnog smanjenja broja novorođenih u ukupnoj populaciji, te konstantan porast broja umrlih, koji će, navodi, još rasti.

Tako se danas u odnosu na 2009. godinu rađa 7.724 djece manje.

main image

Po nacionalnoj strukturi majki situacija jen sljedeća- broj novorođenih čije su majke Bošnjakinje je smanjen za 30% (sa 20.394 na 14.153), dok je broj novorođenih od majki Hrvatica i Srpkinja smanjen za 16% (sa 3.316 na 2.785), odnosno 10% (sa 9.832 na 8.890).

Fehratbegović naglašava da je sasvim sigurno da bijeloj kugi doprinosi sve kasniji ulazak u brak, visok broj razvoda, potom loša ekonomska i politička situacija.  Međutim, naglašava,  više je nego očito da ovi faktori nisu bili značajnije drugačiji ni 2009. godine – tj. 12 godina je kratak period da bi se ovi faktori mogli promijeniti.

Ono što najviše utiče na ovako drastičan pad novorođenih jeste ISELJAVANJE – fenomen vidljiv golim okom na terenu. Unsko-Sanski i Tuzlanski kanton prosto dominiraju na tom polju crne statistike. S druge strane, prema zvaničnim podacima USK je u januaru mjesecu imao 50 novorođenih – koliko su imale opštine Ilidža ili Novo Sarajevo, a u čitavoj prošloj godini prema broju novorođenih je bio na nivou opštine Novi Grad Sarajevo koja je 2 puta veća od Ilidže i N. Sarajeva”, naglašava Fehratbegović.

Dodaje i da je rješenje demografskog problema, barem onoga koji dominantno čini iseljavanje,  jačanja tužilačko-pravosudnih institucija, poboljšanje poslovne klime i drastično povećavanje ulaganja u infrastrukturu, onako kako se to trenutno radi u Kantonu Sarajevo.

Razlozi ovakvog stanja su mnogobrojni i višeslojni i svakako ne treba zaboraviti činjenicu da je pravo na slobodno rađanje u temeljima svake savremene civilizacije.

Međutim svi demografski stručnjaci se slažu da postoje mnoge oblasti u kojima država i institucije mogu djelovati, ako žele i znaju.

A našim izgleda nedostje i želje i znanja.

PRONATALNE MJERE KOJE TO NISU

Naime kako je pokazao revizorski izvještaj mjere koje su u RS donesene prethodnih godina, u cilju podsticanja rađanja i održivog demografskog razvoja, donošene su ad hoc, bez cilja, svrhe i prijeko potrebne analize.

Tako 30 mjera koliko ih trenutno provode iz različitih oblasti, a koje imaju direktan ili indirektan pronatalitetni karakter, navode revizori, nisu sistematizovane ni u jednom zvaničnom dokumentu, dok neke, iako se realizuju u kontinuitetu od skoro 15 godina, još uvijek nisu adekvatno formalizovane, a dio ih se provodi  na osnovu usmene odluke ministra.

Poražavajuća je i činjenica da su predstavnici nadležnih institucija obuhvaćenih revizijom izjavili da ne znaju, niti je po njihovim saznanjima rađena analiza od strane

nadležnih institucija koja sadrži podatak koliko RS na godišnjem nivou izdvaja budžetskih/javnih sredstava za provođenje identifikovanih mjera koje imaju

pronatalitetni karakter. Do tih podataka došli su revizori- na godišnjem nivou izdvaja se oko 190 miliona KM, od čega je oko 80 odsto finansirano iz sredstava prikupljenih u sistemu obaveznih doprinosa.

Tako imamo situaciju da, iako su se u posljednje četiri godine za mjere pronatalitetne politike povećala finansijska sredstva, izdvojeno je skoro 940 miliona maraka, istovremeno su se prava korisnika smanjila!

Kako je u revizorkom izvještaju navedeno u periodu 2002-2020. godina, samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja Republika Srpska je izgubila preko 75.000 stanovnika i trenutno joj nedostaje oko 7.200 ili oko 43% djece za zamjenu generacija na godišnjem nivou.

(TIP/Izvor: Buka)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.