Prof.dr Mirsad Đonlagić: Energetski rašomon u BiH

28.03.2022 20:09
 

Rat u Ukrajini je usložio ionako haotičnu situaciju u sektoru energetike u našoj zemlji. Već mnogo godina BiH luta između pitanja koju energetsku politiku usvojiti,za koju energetsku strategiju se opredijeliti,  na koji način riješiti problematiku termoelektrana, a time i  budućnosti rudnika, te obnovljivih izvora energije, pitanje hidroelektrana kao i budućnosti plina kao energenta.

Bosna i Hercegovina svoju aktelnu energetsku situaciju temelji na uglju  i hidroenergiji, kao obnovljivom energetskom izvoru. U manjim procentima  se dobije i energija iz drugih obnovljivih izvora. Sem toga mora se istaći činjenica da je BiH teško, a pod pritiskom međunarodne zajednice  izradila energetsku strategiju na nivou BiH ali je i činjenica da nema usvojen zakon o plinu. Godinama se oko ovih pitanja lome koplja, šta i kako usvojiti da bi se zadovoljili međunarodni standardi. Situaciju dodatno usložnjava činjenica da tri elektroprivrede djeluju kao zasebni subjekti pa tako statistički promatramo BiH i izvozi i uvozi električnu energiju. Ne bi to bilo čudno kada bi to bio rezultat poslovanja i djelovanja regulatora a ne zasebnih politika tri elektroprivrede.

U ranijim tekstovima  sam pisao  o neprimjerenim poticajima za izgradnju preko 600 mini hidro elektrana, što je zapravo vrlo pogrešno pa i nezamislivo da se ovom obnovljivom izvoru energije daje poticaj iz sredstava koja se obezbjeđuju alimentiranjem iz računa za potrošnju električne energije, dakle, na račun građana a za račun zainteresiranih skupina i pojedinaca. Ovaj način dobivanja energije je u mnogome kompromitiran i  ne može se reći da je to opravdano jer se  beskrupuloznost izgradnje ovih energetskih kapaciteta prometnula kao  velika zloupotreba i šteta koja se pričinjava prirodi kojom se nepovratno unštavaju brojni vodotokovi,  zapravo prirodni biseri koji za mnoge ljude znače život, a i kao turistički potencijali predstavljaju potencijale za rješavanje egzistencijalnih  problema lokalnog stanovništva. Svakako da je bitno istaći da čak postaje vrlo upitno da li u ukupnim bilansnim potrebama ima razloga za forsiranje izgradnje  ovih minihidroelektrana ( MHE) jer energetski bilansi ukazuju na suprotno.Također je potencirano i pitanje i ekologije i energetskih kapaciteta koji mogu pomoći da se sačuva naša okolina ali i da se  zadovolje energetske potrebe pa i standardi energetske diverzifikacije.

Ovdje želim istaći i pitanje iskorištavanja krutog  otpada kao energenta. Prema ovom pitanju koje niko ne pominje postoji  isfabrikovana odioznost i zbog toga se ne želi upustiti u taj proces. A kao posljedicu imamo gomilanje otpada koje u mnogo gradova ugrožava okolinu ali i  sa plinovima koji se pojavljuju na deponijama, kao i zbog  smrada što  čini život u blizini brojnih deponija nepodnošljivim. Spaljivanjem otpada bi se mogla riješili tri problema; smanjili bi volumen  otpada, spriječili zagađenje okoline i tom prilikom dobili potrebnu energiju. Mi moramo biti svjesni da se ovi procesi jako razvijaju u Evropi a da u tome prednjače skandinavske zemlje i posebno Njemačka, Francuska i Austrija koje imaju preko stotinu spalionica smeća i to da napomenemo u neposrednoj blizini ili u samim naseljima, pa i u samim centrima velikih gradova. Ovim se ispunjavaju zadaci koji se pred ove procese postavljaju i čak šta više ove zemlje uvoze otpad u čemu svakako prednjači  Švedska. Idejna rješenja, projektovani obrisi i izgled postrojenja je nevjerovaain.  Neka od njih rješavaju vrhunski svjetski umjetnici kao Hundertwasser u Beču pa sve do vrlo maštovitih rješenja  i na opšte iznenađenje u nekim su čak izgrađena i  skijališta . Najvažnije je da se volumen otpada znatno smanji i da se dobije energija i to bez pojave neprijatnog smrada. Za takva rješenja se Evropa davno opredijelila i sa velikim uspjehom se koriste u mnogim zemljama a jasno je da to nisu jeftina rješenja ali se poticajnim mjerama mogu naći i odgovarajući investicijski postupci kao i koristiti Evropski poticajni fondovi.

Sasvim sigurno da će se Evropa morati opredijeliti za promjenu energetske politike koja će prije svega morati promjeniti jedan  nerazumljiv postupak, a to je vezivanje za jedan energetski izvor i za jednog snabdjevača . Sem navedenog mi se moramo opredijeliti i za glavni energent (vjerovatno plin) ali i izgraditi i skladšita plina ( kako i gdje nije nam poznato jer se Tuzla izjasnila protiv skladištenja plina u napuštenim jamama eksploatacije soli). Za konačno rješenje potrebne infrastrukture potrebno je sem sredstava i dosta vremena kako bi se uspješno riješile sve predpostavke. Ali vratimo se mi termoelektranama i rudnicima.

Za problematiku rudnika mi smo  sentimentalno vezani ali i razum nas obavezuje da se o svemu mora ozbiljno razgovarati i dati mnogo odgovora na  procjenu budućnosti rudnika (neshvatljivo je da su rudnici u  gubitcima a sav ugalj se isporučuju elektranama), za one koji su zaposleni u rudnicimatim i o njihovoj budućnosti. Prije svega nas na to obavezuje prošlost i sve ono što su rudari i rudnici doprinijeli u  izgradnji Bosne i Hercegovine a Tuzle posebno. Nadamo se da će oni koji budu radili na rješenju strateškog opredijeljena o ovome voditi računa.

Evropa nije dobro projektovala zadovoljenje svojih potreba vezavši se za isporuku gasa iz Rusije  i kupovinom nafte takođe iz Rusije. Sada će platiti visoku cijenu sopstvenom pogrešnom opredijeljenju. Morat će preispitati svoja rješenja. No ja ne sumnjam da će lideri zemalja koji su se ovih dana sastali u  Briselu baš po pitanju rješavanja energetskih izazova  utvrditi daljne pravce u kojima će Evropa ići. Sa sigurnošću može se tvrditi da će Njemačka preispitati svoje odluke o zatvaranju nuklearnih elektrana i da će se Evropa opredijeliti za izgradnju novih kapaciteta  na nuklearni pogon.Isto tako, već se revidira i odluka o zatvaranju termoelektrana na ugalj.

Šta nama predstoji?

Prije svega rat u Ukrajini mora biti temelj za donošenje  konačnih odluka. Energetska diverzifikacija je nešto što je osnovni preduslov kada se govori o zadovoljenju energetskih potreba. Tu svakako moramo računati sa rješenjem zagađenja od strane  termoelektrana i to što prije a do nekog datuma kada ćemo morati odustati od eksploatacije uglja. Dosta složeno pitanje je  i povećanje potrošnje plina kao energenta , što će biti dosta problematično uzimajući u obzir i evidentne otpore, ali će se i o tome morati posebno voditi računa. Svakako da će se obnovljivi izvori energije morati naći u ukupnom energetskom bilansu ali ne na način kako je to činjeno do sada. Prioritet su potrebe i mogućnosti uz očuvanje okoliša jer moramo znati da ova priroda ne pripada nama nego generacijama koje dolaze poslije nas (nemamo pravo trošiti nešto što ne pripada nama). Bosna i Hercegovina je bogata vodama i to može biti značajan izvor energije ali uz obaveze spriječavanja zloupotreba kojima smo svjedočili u proteklom periodu.Pored hidroenergije, značajan doprinos mogu dati investicije u solarne i vjetroelektrane, te je neophodno što hitnije harmonizirati i usvojiti nedostajuću pravnu regulativu koja predstavlja dio stimulirajućih politika da pravna i fizička lica mogu investirati u ovoj oblasti. Danas to nije slučaj i akumulirana finansijska sredstva po osnovu obnovljivih izvora energije su sada dostupna samo, nažalost, odabranoj manjini.

Sagledavši sve ovo predstoji nam ozbiljan zadatak i složen posao koji moramo uraditi, od lokalnog nivoa do nivoa BiH,što je  u interesu svih nas.

Težak zadatak, ali konačno je vrijeme  da odgovorni rade  u opštem interesu.

(TIP/Autor: prof.dr Mirsad Đonlagić)

 

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.