Stručnjaci za energetiku kažu da sureforme koje bi trebale uslijediti za rudarski sektor bolne, ali neminovne. Preporučuju da se u javnost izađe sa konkretnim planom, posebno onim iz kojeg će biti vidljivo kako pravedno zbrinuti ljude koji su trenutačno uposleni u rudnicima.

Štrajk rudara krajem godine po ko zna koji put skrenuo je pažnju javnosti da su uslovi u kojima rade rudari teški, da svoj život u jamama riskiraju svaki dan, ali i da su svjesni da je rudnik u kojemu rade, najveći u Federaciji, Rudnik Kreka pola milijarde maraka u minusu.

“Rudnik Kreka broji dugovanja od 440 milijuna konvertibilnih maraka. I taj problem je ponovno gurnut pod tepih. Reforme koje bi trebale uslijediti za rudarski sektor zasigurno su bolne˝, izjavio je Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudara Rudnika “Kreka”.

“Ja predlažem da se više ništa ne stavlja pod tepih, da se otvoreno iznese sve ono što smo sami sebe lagali godinama. To znači da rudnici i po zakonima i ekonomskim principima moraju ići u stečaj. Ali da stečaj ne znači ni kraj, da on ne znači nešto loše. Mislim da bismo se time vrlo lako izvukli iz sadašnje krize˝, istakao je Sabid Zekan, profesor Rudarskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Marko Divković je o istom ovom problemu dugovanja rudnika izvješavao još prije dvadeset godina. Smatra, da ukoliko se reforme ne donesu, i dalje ćemo nastaviti pričati jedno te isto – praviti izvještaje sa štrajkova i gledati kako dugovanja rastu u najvećem rudniku u Federaciji.

“To što duguje 440 miliona je jedan problem. Postoje još mnogi problemi. Iza sedam direktora koji su se mijenjali od 1996.godine, ostajala je nabujala birokracija, administracija, zapuštena ležišta i naravno veliki dugovi. Postoje još indirektni problemi. U Dubravama, gdje je odlagalište jalovine, nastaju problemi zbog kojih već Aerodrom Tuzla ima dugotrajniju maglu, jer je to odlagalište na pravcu Sjeverozapad–Jugositok. Drugo, Kreka ništa ne ulaže na rekultivaciju, a devastira na  hiljade hektara. To je samo dio problema o kojemu će mediji nažalost još dugo, dugo pričati.”

Od rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine se očekuju i noviteti. Ovakvim ručnim načinom rada, radilo se i jednako i prije stotinu godina.

“Rudnici praktično nemaju budućnost. I to je ono što bi naše vlasti napokon trebale reći rudarima. I napokon izaći s planom, konkretnim planom na koji način će se pravedno zbrinuti ljudi koji su trenutno zaposleni u rudnicima. Sredstva za to postoje. Postoji nešto što se zove Platforma za pravednu tranziciju. I mi smo pokušali načelnike i gradonačelnike uvesti u ovu platformu da se o tome informiraju˝, izjavio je Denis Žiško, Centar za ekologiju i energiju Tuzla.

Bosna i Hercegovina je danas energetski siromašna zemlja, samo zato što svaka vlast koja dolazi problem ne rješava, nego ih prolongira. Posljedice su sada takve, da je samo pitanje dana kada ćemo ostat bez svoje električne energije koju smo nekada izvozili u cijelu Europu.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Maja Nikolić)