Nužno je suprotstaviti se onim koji stvaraju i održavaju krizu u Bosni i Hercegovini, rečeno je uoči redovne sesije “Kruga 99” organizirane u online formatu u nedjelju.

O temi ”Kako savladati krizu u BiH?- Stavovi Kruga 99”, govorili su predsjednik “Kruga 99” Adil Kulenović te članica i članovi Predsjedništva “Kruga 99” prof. dr. Lada Sadiković, Strajo Krsmanović, Bojan Šošić i prof. dr. Hazim Bašić.

Kulenović je tom prilikom podsjetio kako je na današnji dan postignut je Dejtonski mirovni sporazum čiji je najveći rezultat označen okončanjem rata i uspostave mira u BiH koji traje evo već punih 26 godina.

Naglasio je da je Sporazum prihvaćen u okolnostima i pod pritiskom već izvršenog genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, što je naknadno potvrđeno kroz odgovarajuće presude Haškog tribunala. Sporazum su potpisale i uključene strane, šefovi država susjednih država, čime su ratificirale karakter rata u BiH kao međudržavnog oružanog sukoba, a Haški sud nakon dugotrajnih suđenja za konkretna zločinačka djela i sam potvrdio u presudama.

”Drugo, uključene države u ratna dešavanja i potpisivanja Mirovnog sporazuma za BiH su umjesto prihvatanje svog dijela odgovornosti za otklanjanje materijalnih, institucionalnih, političkih i moralnih posljedica nastalih djelima udruženih zločinačkih poduhvata i genocida, u prikrivenoj ili otvorenoj formi nastavili da negiraju politički suverenitet države BiH nametanjem suvereniteta etničkih grupa na koja polažu i politička prava. Negiraju izrečene presude i afirmišu presuđene ratne zločince, odbijaju političku korespondenciju sa institucijama države BiH na bazi reciprociteta i međusobnog poštovanja, već isključivo s ‘liderima’ etničkih grupa”, rekao je Kulenović.

Kazao je kako prije svega jasno da se moraju zaustaviti ovi generatori rata u BiH iz 90-tih, a koji se mogu identificirati i u aktuelnoj krizi rušenja i postojećeg ustavnog poretka BiH.

”Samo odlučne i dosljedne političke strategije kreatora i potpisnika Mirovnog sporazuma internacionalnih aktera i energične mjere SAD, Velike Britanije, Njemačke i EU mogu ugasiti plamen nad ‘buretom baruta’ na Balkanu. Sankcije moraju osjetiti ključni generatori etno nacionalizma i separatizma u BiH, Srbija i Hrvatska, bez kojih će mjere koje se razmatraju prema Dodiku i drugima u BiH, biti samo privremeno i prolazno rješenje“, rekao je Kulenović.

Dodao je kako puzajuća strategija separatizma koja traje od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a eskalira danas u najzaoštrenijoj formi državnog udara, neće biti zaustavljena pukim obećanjem pregovarača iz SAD-a, da rata neće biti, već konkretnim djelima.

”Konkretnim jačanjem snaga EUFOR-a i NATO-a u BiH zaustavit će se brige i neizvjesnosti stanovništva, te svakodnevnog preispitivanja stepena stvarne zaštite i pojava spontanih planiranja na samozaštiti stanovništva. Reafirmacija i jačanje dejtonske pozicije visokog predstavnika nužan je uslov mira u postojećoj konstalaciji antibosanskih silnica”, vjeruje Kulenović.

Ističe kako se ne smiju ponavljati greške sa početka rata kada su deligitimizirane legalne institucije i Ustav RBiH što je kasnije dovelo do rješenja u Dejtonskom sporazumu kojim je uspostavljena i konfliktna struktura vlasti, koja je disfunkcionalna i u potpunom neskladu s najboljim praksama euroatlantskog demokratskog modela.

”Konačno se mora odbaciti kao neprijateljski stav prema budućnosti demokratske BiH, tretiranje bosanske države kao ‘posebnog slučaja’ u svijetu. Grubo rečeno, takav necivilizacijski stav je u rangu zastupanja ‘multirasne demokracije’ na BH modelu, koja bi urušila i one države i društva sa najsnažnijom demokratskom tradicijom i društvenim potencijalima”, smatra on.

Ističe kako Dejtonski ustavni aranžman koji je trebalo da ima privremen karakter, konačno mora biti pretočen u moderan demokratski ustav na standardima liberalne demokracije kao jedini samoodrživi politički sistem u savremenom svijetu.

”Status Bosne i Hercegovine kao punopravne članice Ujedinjenih nacija mora biti potvrđen neotuđivim pravom na izgradnju i razvoj države, bosanske demokratske nacije, kao zajednice slobodnih i ravnopravnih građana. Povjerenje u dobre namjere aktuelnih pregovarača za izlazak iz krize treba mjeriti uvjerljivošću njihovog zastupanja na konceptu evropskog, građanskog političkog uređenja i novog post dejtonskog Ustava. Takav model, slično kao što je to radila i u drugim konfliktnim slučajevima, može sačiniti i Venecijanska komisija”, rekao je Kulenović.

Istakao je kako etno nacionalisti na svim stranama u BiH u postojećem izbornom modelu i njegovoj daljoj etnizaciji vide jedino priliku i šansu za lični politički probitak i osvajanje komada vlasti.

Pozvao je dijasporu iz BiH na vlastiti angažman u odbrani vrijednosti BiH u svim zemljama u kojima žive.

”Senzibiliziranje tamošnje građanske, političke javnosti i institucija demokratskih država na sve demokratske načine, pismima, javnim saopštenjima i protestima bit će najbolji doprinos očuvanju i slobodnom razvoju naše države. Već je davno rečeno: nije trenutak da se pitamo šta je država uradila za nas, već šta mi lično možemo uraditi za svoju državu. Pozivamo građanske aktiviste u BiH na angažman o ključnim pitanjima mira i sigurnosti, te odbrane demokratskih vrijednosti BiH za koje se zalažu”, rekao je Kulenović.

Prof. Lada Sadiković rekla je kako je na današnji dan prije 26 godina ratificiran Opći okvirni sporazum za mir u BiH koji je nakon prve vojne intervencije NATO-a sa svojih 11 aneksa, kako vojnih tako i civilnih aspekata mirovnog sporazuma, nakon tragičnog sukoba u regionu, uspostavio mir.

”Posebno danas se trebamo zapitati šta je zapravo ostvareno nakon 26 godina implementacije mira. Da li je država BiH država u kojoj je zavladao trajni mir i stabilnost?”, upitala je, između ostalog, Sadiković.

Dodala je kako se država BiH upravo danas nalazi u najtežoj krizi od ratifikacije mirovnog sporazuma, kada je u pitanje došla ne samo implementacija mira, nego i teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH.

”Dvadeset šest godina neadekvatnog pristupa, suprotnog Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, doveo je državu u kojoj je počinjen sudski presuđeni genocid, u položaj stagnacije, pa čak i njenog nazadovanja”, rekla je Sadiković.

Istakla je kako su Parlamentarna skupština Vijeća Evrope i Venecijanska komisija, izričito naglasili da državne institucije nisu u mogućnosti ispunjavati svoje međunarodne obaveze te da moraju ojačati.

”Međutim, iste su tokom proteklih godina konstantno slabile nakon čega je BiH označena kao zarobljena i fragilna država koja je samim tim plodno tlo za korupciju, organizirani kriminal, terorizam i ilegalne migracije”, rekla je Sadiković.

Dodala je kako ukoliko države potpisnice, postignu konsenzusom tome da li u srcu Evrope žele modernu, snažnu i funkcionalnu državu samo u onoj mjeri u kojoj su i one same, potrebni su sljedeći koraci; poslati snažnu poruku da separatističke politike, pogotovo nakon izvršenja sudski presuđenog genocida u Evropi i šire nisu mogući, ojačati i podržati redovna ovlaštenja visokog predstavnika kao konačnog tumača civilnog dijela Općeg okvirnog sporazuma za mir kako bi isti pomogao u okviru redovnih ovlasti označenih od strane Venecijanske komisije kao ovlasti za vanredno stanje, u izgradnji moderne, pravne i demokratske države.

Smatra kako je potrebna primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima koja bi ujedinila razjedinjenu BiH na isti način na koji je to urađeno s evropskim državama nakon Drugog svjetskog rata.

”U BiH je potreban radikalniji pristup od primjene još uvijek neusaglašenih država o pitanju sankcija. Ukoliko takav pristup izostane, BiH prijeti da ostane crna rupa Evrope koja bi u konačnici mogla biti stvarni izvor nestabilnosti, kako same regije, tako i čitave Evrope”, rekla je Sadiković.

Strajo Krsmanović je rekao kako se BiH nalazi na početku raspleta bosanske paradigme.

Ukazao je na činjenicu da etnonacionalisti, naročito oni separatistički, izveli udar na dvije najtanje tačke trenutnog ustroja BiH.

”Jedna je atak na institucije BiH, odnosno njihova blokada, koje su jedna od najkrhkijih tačaka Dejtonskog mirovnog sporazuma, a drugi, možda i žešći, je atak na instituciju visokog predstavnika, odnosno OHR-a za koga znamo da je u Dejtonskom mirovnom sporazumu postavljen tako da de facto on je krajnji čuvar suvereniteta i integriteta BiH”, rekao je Krsmanović.

Smatra kako se treba istaći da u bilo kojoj vrsti razgovora o budućoj BiH ne mogu učestvovati samo etnonacionalisti, samo tzv. tri strane.

”Danas se građani BiH moraju pitati o budućnosti BiH”, rekao je Krsmanović.

Bojan Šošić je rekao kako je bespredmetno žaliti za propuštenim prilikama i za činjenicom da bi daleko više aktera koje svrstavamo u internacionalnu zajednicu trebalo znatno ozbiljnije reagovati na krizu s kojom se trenutno suočava Bosna i Hercegovina, a prvenstveno oni koji je generiraju za vlastite interese.

”A nužno je suprotstaviti se onima koji stvaraju i održavaju krizu, bez obzira na to da li će to suprotstavljanje probuditi i saveznike van ove zemlje, prosto zato što je sada kristalno jasno da je onima koje je upravo umobolno iskreno smatrati liderima metod laž, izvrtanje, falsifikovanje i perfidna selekcija činjenica, a njihov željeni rezultat neometano bogaćenje, eksploatacija, osiguravanje statusa vlastitom potomstvu, dok nekad bogato bosanskohercegovačko društvo pretvaraju u osiromašenu kaljužu”, rekao je Šošić.

Smatra kako je vrijeme da se odmaknemo od laži, anahronih predstava o tome gdje i kakvo treba biti bosanskohercegovačko društvo, od uzdanja u diplomate koji opis države svode na formulu ”jedna država, dva entiteta, tri naroda“ kakva bi prije pristajala receptu za puding nego društvu koje uprkos svim svojim nedostacima ima pravo da se ponosi svojom tisućljetnom historijom, u koju je već jednom bio zlatnim slovima upisan i vatreni, nepopustljivi otpor nacifašizmu, ugnjetavanju, eksploataciji i razdoru.

Prof. dr. Hazim Bašić rekao je kako BiH kao država formalno ima sve institucije koje su neophodne da se od trenutne krize sama odbrani.

”U BiH upravo je u toku udar na institucije na razne načine, od poziva na pregovore koji bi se odvijali izvan institucija države do izmišljanja nekakvih etničkih lidera, pa čak se ide dotle da se zagovara i nekakva nova konferencija o BiH gdje bi učestvovale Hrvatska, Srbija i Turska. Dakle, prvo se proizvede kriza, a onda sazove konferencija da se ta kriza riješi. Sam taj čin je prvorazredni udar na institucije BiH”, mišljenja je Bašić.

Istakao je i kako ako institucije BiH ne funkcioniraju, onda je prvi sljedeći korak, reakcija visokog predstavnika, koji se opet prema Dejtonskom mirovnom sporazumu na neki način može smatrati institucijom BiH.

”Zazivanje sankcija je na neki način dvosjekli mač. To bi možda pomoglo u rješavanju krize, ali bi istovremeno derogiralo u značajnoj mjeri visokog predstavnika“, mišljenja je Bašić.

Smatra kako se problem treba riješiti unutar institucija države.

”Naprosto, potreban je pritisak i diplomatski, politički, pravni, građanski i svaki drugi na institucije da rade svoj posao”, rekao je Bašić.

(TIP/Izvor: Anadolija)