Safer Demirović: Čemu se rudari mogu nadati u 2022.

Kraj jedne i početak druge kalendarske godine u svim rudnicima rezervisan je za suminjarenje ostvarenih rezultata rada u predhodnoj i usvajanje planova rada za narednu godinu.

Za blizu 6.000 rudara na području Tuzlanskog kantona 2021.godina je bila izuzetno teška i burna. Obilježena je sa nekoliko štrajkova, daljnjim pogoršanjem statusa i standarda rudara i pokušajem početka prestruktuiranja rudnika Kreka slanjem rudara na čekanje. Na radost rudara iz svih rudnika ovaj „probni balon“ je sudskom zabranom privremeno zaustavljen i rudari su vraćeni na posao, čekajući neka bolja vremena za toliko očekivano i najavljivanjo restruktuiranje rudnika.

2021.godina, na globalnom nivou, je pokazala koliko rudnici i rudari još uvijek imaju bitno mjesto u ukupnom energetskom sektoru i koliko je, kroz cijenu uglja, njihov rad kod nas neadekvatno vrednovan. U cijelom svijetu cijena svih energenata, a posebno uglja, drastično je povećana. I dok JP Elektroprivreda BiH i Vlada FBiH sa jedne strane otvoreno i agresivno najavljuju drastično povećanje cijena električne energije prateći trendove u svijetu i okruženju, sa druge strane skromno i tiho najavljuju da treba doći i do određenih korekcija u cijeni uglja proizvedenog u rudnicima FBiH.

Koliko će biti povećanje cijene uglja Elektroprivrede BiH prema rudnicima u 2022.godini je uz nastavak prestrukuiranja rudnika nešto što trenutno najviše interesuje sve rudare.

Hljeb sa sedam kora

Vlada Federacije BiH početkom svake godine usvaja Bilans energetskih potreba gdje se definišu potrebe Federacije BiH za električnom energijom, naftom, plinom i ugljem. Na osnovu ovako definisanih potreba Elektroprivreda zaključuje ugovore o isporuci uglja sa svim rudnicima o količinama, dinamici i kvalitetu isporučenog uglja koji će biti potreban da bi se bilansom proizvele planirane količine električne energije. U principu cijenu uglja određuje Elektroprivreda a rudnici mogu vrlo malo ili najčešće nimalo uticati na njenu visinu, i najčešće su dovedeni pred svršen čin, uzmi ili ostavi. Svaki od rudnika, ukoliko ostvari proizvodnju uglja veću nego su to obavaze prema Elektroprivredi, iste prodaje po tržišnim uslovima domaćoj industriji, domaćinstvima ili ih izvozi. Cijena po kojoj se prodaje ugalj po tržišnim uslovima znatno je viša od cijene uglja koju rudnici prodaju Elektroprivredi (rudnik Banovići ugalj isporučuje termoelektrani po cijeni od oko 75 KM/t a isti takav ugalj prodaje svojim rudarima po 150 KM/t). U slučaju potreba Elektroprivreda, kao vladajuće društvo, može narediti rudnicima u koncernu da sve ostvarene viškove umjesto za široku potrošnju usmjeri za potrebe termoelektrana, dodatno im oduzimajući mogući prihod.

Da paradoks bude veći Elektroprivreda BiH rudnicima isporučuje električnu energiju po cijenama kao i svim drugim privrednim potrošačima, prateći promjenu cijena na tržištu. Ogroman skok cijena električne energije neće zaobići ni rudnike tako da prema najavama iz Elektroprivrede BiH rudnici će plaćati električnu energiju po tržišnim cijenama obzirom da spadaju u grupu velikih potrošača i neće moći ostvariti bilo kakve povlastice.

Početkom 2021.godine, u vrijeme kada je Elektroprivreda BiH potpisivala važeće ugovore sa rudnicima o cijeni isporučenog uglja, električna energija se prodavala po prosječnoj cijeni od 39 EURA/MWh (trošak za ugalj u proizvodnji 1 MWh električne energije u našim termoelektranama učestvuje sa 70 do 75 % ukupnog troška). Danas je prosječna cijena električne energije u 2021.godini iznad 93 EURA/MWh, sa tendencijom daljnjeg povećanja. Rudari ne mogu ni zamisliti šta bi za rudnike značilo povećanje cijene uglja ukoliko bi ono pratilo povećanje cijena električne energije, bilo na berzi ili one koju rudnici plaćaju Elektroprivredi BiH. To bi značilo promjenu cijene uglja sa sadašnjih 4,76 KM/GJ na bar 9 KM/GJ.

Takođe, u 2021.godini Elektroprivreda BiH je imala iskustvo kupovine uglja i iz rudnika koji nisu u vlasništvu FBiH, po tržišnim uslovima i cijeni znatno višoj od cijene koju plaća za ugalj iz rudnika FBiH. Svi naši rudari rado bi prihvatili i bili saglasni da se ugalj iz naših rudnika Elektroprivredi BiH prodaje po cijeni najjeftinijeg uglja kojeg bi ona mogla kupiti po tržišnim uslovima, odnosno po cijeni od 7,09 KM/GJ.

Ostaje nam da vidimo kolika će biti cijena uglja iz naših rudnika za potrebe Elektroprivrede u 2022.godini, govori se o cijeni do 6 KM/GJ, na ispitu je jedinstvo rudara da se za nju izbore i sposobnosti uprava koje vode naše rudnike. Sa povećanjem cijene uglja porasli bi i prihodi rudnika a i prestruktuiranje bi bilo lakše i bezbolnije izvodljivo.

Obični, dobri rudar se može samo nadati.

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.