Ugledni novinar Julian Borger za britanski The Guardian napisao je članak o dešavanjima u BiH u proteklom periodu kao i izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je prema njegovim riječima itekako zabrinjavajući.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni upozorio je da je zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada i da postoji “vrlo stvarna” mogućnost od povratka sukoba.

U izvještaju UN-u, u koji je Guardian imao uvid, Christian Shmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, navodi da će, ako srpski separatisti ostvare svoje prijetnje ponovnog osnivanja vlastite vojske, time dijeleći oružane snage države na dva dijela, biti potrebno ponovo poslati veći broj međunarodnih mirovnih snaga kako bi se zaustavilo kretanje ka novom ratu.

Međunarodne mirovne dužnosti u Bosni trenutno su zadatak preostalih snaga EU (EUFOR-a) od oko 700 vojnika. NATO zadržava formalnu vlast sa sjedištem u Sarajevu. Godišnji mandat za oboje je na obnovi ove sedmice pred Vijećem sigurnosti UN-a, ali Rusija je zaprijetila da će blokirati rezoluciju ako se ne uklone sve reference na visokog predstavnika, potencijalno potkopavajući Schmidtov autoritet kao nadzornika Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. .

U svom prvom izvještaju otkako je preuzeo dužnost u augustu, Schmidt, bivši ministar njemačke vlade, upozorio je da se Bosna suočava s “najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju”.

Čelnik bosanskih Srba, Milorad Dodik, prijeti povlačenjem iz institucija na državnoj razini, uključujući nacionalnu vojsku izgrađenu uz međunarodnu pomoć u posljednjih četvrt stoljeća, i rekonstruiranjem srpskih snaga. Dodik je 14. novembra rekao da će natjerati Oružane snage BiH da se povuče iz Republike Srpske tako što će opkoliti njene kasarne i da ako zapad pokuša vojno intervenirati, on ima “prijatelje” koji su obećali da će podržati „Srpski cilj“, Pretpostavlja se referira na „prijatelje“ u Srbiji i Rusiji.

Policija bosanskih Srba izvela je prošlog mjeseca “protuterorističke” vježbe na planini Jahorini, odakle su srpske snage bombardirale Sarajevo tokom opsade 1992-95, piše Borger.

“Ovo je jednako otcjepljenju bez proglašavanja”, napisao je Schmidt u izvještaju dostavljenom glavnom tajniku UN-a Antóniju Guterresu u petak. Kazao je da Dodikovi postupci “ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti do poništavanja samog (Daytonskog mirovnog) sporazuma”.

Visoki predstavnik je rekao da je moguće da će doći do sukoba između bosanskih nacionalnih agencija za provođenje zakona i policije bosanskih Srba.

“Ako se oružane snage BiH rascijepe na dvije ili više vojski, razina međunarodne vojne prisutnosti zahtijevala bi ponovnu procjenu”, upozorio je Schmidt.

“Nedostatak odgovora na trenutnu situaciju ugrozio bi (Daytonski sporazum), dok bi nestabilnost u BiH imala šire regionalne implikacije”, rekao je. “Izgledi za daljnje podjele i sukobe vrlo su stvarni.”

Schmidtova upozorenja izrečena su u vrijeme dok Vijeće sigurnosti UN-a priprema svoju godišnju rezoluciju kojom se obnavlja mirovni mandat za EUFOR i sjedište NATO-a, a glasanje bi trebalo biti održano u srijedu. Moskva prijeti blokiranjem rezolucije ako se ne uklone sve reference na visokog predstavnika.

Kremlj se usprotivio Schmidtovom imenovanju od strane Vijeća za implikacije mira, ad hoc multinacionalnog tijela osnovanog za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, i odbija priznati njegov autoritet.

“Pretpostavljam da ono što Rusija stvarno želi jeste odbiti autoritet ureda visokog predstavnika tako što će ga spriječiti da izvještava Vijeće”, rekao je diplomat blizak raspravi.

Kurt Bassuener, suosnivač i viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije, thinktanka sa sjedištem u Berlinu, rekao je: „Zvuči kao da su se Amerikanci, Britanci i Francuzi zapravo dogovorili da će stvarno ukloniti reference na visokog predstavnika koje su bile šablonski, standardni jezik izdanja u svim prethodnim rezolucijama.” Dodao je: “I dok pravno to ne potkopava visokog predstavnika, politički to zasigurno čini.”

Čak i ako se obnovi mandat EUFOR-a, u EU nema dovoljno apetita da pojača male snage koje su ostale u Bosni. Neke države članice, posebice Mađarska, podržavaju Dodika.

“Mislim da je spreman prokockati mogućnost da se, koliko god to nevjerojatno zvučalo, može izvući tako što će u suštini brzo stvarati nove činjenice na terenu i računati na ideju da bi konfuzija i kašnjenje zahvatili i Sarajevo i međunarodnu zajednicu i u konačnici ne bi bilo značajnih međunarodnih posljedica”, rekao je Jasmin Mujanović, bosanskohercegovački politolog.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Gabriel Escobar rekao je Kongresu prošle sedmice da SAD rade s EU kako bi “uvjerile da postoje posljedice za bilo koje nezakonite ili bilo kakve destabilizirajuće akcije” u Bosni. No, nejasno je hoće li Bidenova administracija podržati povratak mirovnih snaga NATO-a.

Alida Vračić, voditeljica bosanskohercegovačkog thinktanka Populari, rekla je da stalni i pogoršavajući osjećaj krize omogućava čelnicima zemlje da prikriju svoj neuspjeh u upravljanju.

Dodik je krenuo balistički, ali kolektivno se političari nadaju da će osvojiti bodove u ovoj krizi, a građani su kako se i očekivalo, jedini gubitnici“,  rekla je Vračić.

“Ova rasprava dobro dođe, jer izbacuje iz kolosijeka sve smislene rasprave poput činjenice da se Sarajevo guši u smogu, da su (regionalne vlade) pronevjerile novac u krizi izazvanoj Covidom-19, da je broj umrlih u Sarajevu gori nego za vrijeme rata, činjenica da pola zemlje živi u siromaštvu, da smo završili tačno nula reformi, da se mjesecima ne raspravlja ni o jednom zakonu Parlamentu”, dodala je Vračić.

(TIP/Izvor: federalna.ba/The Guardian/Foto: Ilustracija/Stav)