Dok se iz BiH izvoze jeftini mliječni proizvodi, i to najviše UHT mlijeko, koje ima malu dodatnu vrijednost, a samim tim i nisku cijenu, na bh. trpezama su visokovrijedni uvozni proizvodi, u prvom redu sirevi, kojih smo, recimo iz Njemačke, prošle godine uvezli za 41 milion maraka.

Pokazuje to Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2017-2020. godine, koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U ovom dokumentu navodi se da je proizvodnja svježeg sirovog mlijeka u BiH jedna od najvažnijih poljoprivrednih grana koja potencijalima kojim raspolaže može da bude stabilna okosnica poljoprivrednog i ruralnog razvoja.

Značaj mljekarskog sektora ogleda se u tome što je mljekarstvo među sektorima s najvećom vrijednošću primarne proizvodnje od 300 miliona KM godišnje i sektor koji obuhvata oko 15.000 proizvođača, čime značajno doprinosi ruralnom razvoju i stabilnosti prihoda ruralnog stanovništva. Međutim…

“Jedan od značajnih problema s kojima se susreo mljekarski sektor u 2020. godini je globalna pojava pandemije virusa korona, koja je uticala na tokove u trgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda. Činjenica je da je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nakon kontinuiranog rasta u ranijem periodu, u 2020. godini zabilježio pad od 12 odsto”, navodi se u ovom dokumentu.

Ako nam je za utjehu, i u uvozu ovih proizvoda, koji je u ranijem periodu bilježio povećanje sa 142 miliona KM, koliko je iznosio 2017, na 180 miliona KM u 2019, trend rasta se zaustavio u 2020. te je uvoz bio manji za 11 odsto.

U ovom dokumentu vidljivo je i da se na našim farmama, nažalost, smanjuje proizvodnja ovog napitka.

“Primarna proizvodnja svježeg sirovog mlijeka je bilježila kontinuirano smanjenje i to sa 682 milion litara, koliko je iznosila 2017, na 631 milion litara u 2020. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka u 2020. godini je iznosila oko 631 milion litara i manja je u poređenju s proizvodnjom iz prethodne godine”, ističe se u analizi.

U BiH trenutno posluje više od 30 mljekara, dok je 11 mljekara ispunilo sve uslove za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na evropsko tržište.

“Ukupna spoljnotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda u 2020. godini iznosila je 253 miliona KM, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 63 odsto, a udio izvoza oko 37 odsto”, ističe se u ovoj analizi.

U prosjeku oko 80 do 82 odsto ukupnog uvoza sira je iz tri evropske države i to, dakle, iz Njemačke (šest do sedam miliona kg), potom Hrvatske (oko dva miliona kg) te Slovenije (1,2 do 1,3 miliona kg).

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, ističe da se situacija ne može okrenuti u korist bh. proizvođača.

“Evropska industrija mlijeka izvozi svoje skupe proizvode, a uvozi naše jeftine, i to u malim količinama. Mlijeko je ovdje ispod svake cijene, prosjek je 55 feninga i to ne može pokriti osnovne troškove proizvodnje”, rekao je za “Nezavisne novine” Usorac, koji je i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske kažu da plan raspodjele sredstava podsticaja predviđa da će u ovoj godini za premiju za mlijeko biti isplaćeno oko 27 miliona KM.

“U ovoj godini, do danas, isplaćeno je 19.680.535 KM”, rekli su u petak iz resornog ministarstva.

30 mljekara trenutno posluje u BiH
11 ih ispunilo sve uslove za izvoz u evropske zemlje

(Nezavisne novine)