Plan Kine i Rusije za zatvaranje OHR-a

Rusija i Kina su distribuirale nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a kojom bi se odmah oduzela ovlaštenja visokom međunarodnom predstavniku koji nadgleda sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan razorni rat u Bosni i Hercegovini. Kojom bi se za dvije godine u potpunosti ukinula ta funkcija, javlja AP.

U kratkom nacrtu rezolucije koji je u srIJedu pribavila agencija AP, navodi se da ovlaštenja data visokom predstavniku na konferenciji o primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine “više nisu potrebna s obzirom na napredak koji su postigle bosanske strane”.

Plan za zatvaranje OHR-a

Nacrt podržava imenovanje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta iz Nemačke, ali samo “do 31. jula 2022. godine, uz zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika”.

Ambasadori Upravljačkog odbora Savjeta za primenu mira – međunarodnog tijela koje vodi mirovni proces u BiH, formalno su 27. maja imenovali Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika. On bi trebalo da 1. avgusta preuzme funkciju od Valentina Inzka, iz Austrije, koji je podnio ostavku 27. maja poslije 12 godina na toj funkciji.

“Dejtonski mirovni sporazum postignut uz posredovanje SAD-a, koji je okončao rat 1992-1995. u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, uspostavio je dva odvojena entiteta u Bosni i Hercegovini: jedan kojim upravljaju bosanski Srbi, i drugi kojim dominiraju Bošnjaci, uglavnom muslimani, i Hrvati”, piše danas AP.

Ovlaštenja visokog predstavnika naišla su na kritike bosanskih Srba koji su usko povezani sa Rusijom, jer nema mogućnosti žalbe na njegove odluke koje imaju trenutni efekat, piše dalje AP i objašnjava da je Kancelarija visokog predstavnika od svog osnivanja smijenila mnoštvo zvaničnika, uključujući sudije, državne službenike i poslanike.

Rusija koja se nije složila sa imenovanjem Schmidta, odavno traži ukidanje mjesta visokog predstavnika.

Da li Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji nije bio uključen u Dejtonski sporazum, ima ovlaštenje da zatvori Kancelariju visokog predstavnika, ostaje da se vidi, piše AP i navodi da će se Rusija i Kina gotovo sigurno suočiti s protivljenjem Sjedinjenih Država i članica Savjeta bezbjednosti iz Evrope.

Na posljednjem sastanku Savjeta bezbjednosti o BiH, u maju, američka ambasadorka Linda Thomas-Greenfield je naglasila “suštinsku ulogu” visokog predstavnika u nadzoru i podršci civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma.

Posljednja sjednica Savjeta bezbjednosti o BiH

“Bosna i Hercegovina mora ispuniti posebne kriterijume koje je utvrdio Savjet za sprovodjenje mira… kako bi ‘diplomirala’ poslije međunarodnog nadzora (te joj on više ne bi bio potreban)”, rekla je ona.

“Sada je vrijeme za ponovni fokus i akciju za ispunjavanje te agende”, naglasila je Thomas-Greenfield. “To znači prije svega suzbijanje raširene korupcije koja ugrožava vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini”.

Ukazala je na “korumpirane političare, sudstvo pod političkim uticajem, javne funkcije koje promovišu lične ili stranačke interese i državna preduzeća koja daju prioritet patronatu” što sve omogućava jačanje korupcije i podstiče egzodus mladih u zemlje u kojima imaju veće mogućnosti.

Britanska zamenica političkog koordinatora Alice Jacobs nazvala je retoriku “mirnog raspuštanja” BiH, koju su promovisali bosanski Srbi, piše AP, “stvarnom prijetnjom miru i stabilnosti” koja podriva Dejtonski sporazum.

“Kancelarija visokog predstavnika i njegova upotreba izvršnih ovlaštenja, ukoliko to situacija zahtjeva, i dalje imaju punu podršku Velike Britanije”, rekla je ona.

Zamenica francuske ambasadorice pri UN, Nathalie Broadhurst rekla je na sastanku Savjeta bezbjednosti 4. maja da “nisu prihvatljivi retorika podjele, nacionalistički i secesionistički diskurs ili retorika koja izaziva mogućnost rata”.

Francuska podržava nastavak rada Kancelarije visokog predstavnika i vojne operacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, rekla je ona, i pozvala bh. vlasti da “prevaziđu svoje podjele i udvostruče napore za sprovođenje reformi koje je preporučila Evropska unija” i primjene kriterijume koji su uslov za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, zaključuje AP.

(TIP/Beta/Foto: N1)