Majda Mehmedović rođena je 1985. godine u Zvorniku, a trenutno se nalazi u švedskom Orebru. Nedavno je odbranila doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sahlgrenska Akademin u Goteborgu, a tim povodom ispred univerziteta u ovom švedskom gradu zavijorila se zastava Bosne i Hercegovine. Ističe da njen dolazak u Švedsku nije bio direktan i lagan.

“Imala sam nepunih sedam godina kada smo izbjegli 1992. godine i kada je grad Zvornik pao tokom rata. Prvo smo boravili u Austriji, pa smo, zbog teškog života, krenuli za Njemačku, u kojoj smo imali porodicu sa mamine strane. I u Njemačkoj je, također, bilo teško, jer je porodica bila ipak daleko od nas, a mama, moj mlađi brat i ja bili smo sami. Otac je ostao iza nas, bio je uhapšen i zatvoren u logoru Batković pored Bijeljine. S ocem smo se spojili 1996. godine u Orebru. U tom švedskom gradu smo ostali, tu sam odrasla, okružena porodicom i velikim brojem prijatelja iz Bosne i Hercegovine”, priča Majda Mehmedović.

Biologija i život su čudo veliko

Dodaje da je od “malih nogu” bila radoznale naravi te je željela biti liječnica, ali je kroz studije sve više zanimala “čista” nauka, pretežno biologija i hemija.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

“Izabrala sam molekularnu biologiju baš zato što je spojila moja ta dva omiljena predmeta. Čudilo me to šta je život? Kako to da mi funkcioniramo? Šta se dešava u tijelu kada dišemo? Kako je to da DNK odlučuje sve? Koji su to molekularnih detalji procesa? Biologija i život su čudo veliko. I toliko još ima toga što ne znamo. Privilegija znati te detalje je neopisiva za mene. Odlučila sam da studiram molekularnu biologiju gdje mogu dobiti odgovore na ta pitanja, a i disputirati u medicinskoj nauci studirajući DNK mitohondrija. Htjela sam doktorirati i doprinijeti nešto nauci i medicini, a i još bitnije naučiti se nešto o tim procesima”, kaže.

Najviše je ponosna na svoj doktorski rad, jer je uložila mnogo truda i vremena.

“To je bilo veoma veliko postići, ali i veoma teško. Ne samo zbog rada, koji je bio jako izazovan i interesantan, već i zbog toga što mi je usred doktorata otac iznenada preminuo u borbi protiv karcinoma. Bilo je teško i puno prepreka u radu i životu, ali također, to je velika lekcija upornosti. Stigao je kraj tom trudu i sve se uspješno završilo, na što sam veoma ponosna”, govori ova rođena Zvorničanka.

BiH – domovina, puna emocija, ljubavi i ponosa

Kada je doktorirala, ispred Medicinskog fakulteta u Goteborgu zavijorila se zastava Bosne i Hercegovine i tada je bila veoma sretna i ponosna.

“Bio je prelijep osjećaj vidjeti zastavu Bosne i Hercegovine, koja se vijorila zajedno sa zastavom Švedske. Osjećala sam veliki ponos što vidim dva dijela koja me reprezentiraju. Za mene je to divna stvar, jer ima nas mnogo koji radimo doktorat na univerzitetu, a koji smo porijeklom iz druge nacije. Baš je lijepo što žele to poštovati”, naglašava Majda Mehmedović.

Odgovorila je i na pitanje šta za nju predstavlja Bosna i Hercegovina.

“Domovina. Ne znam da li ima više riječi. Ta riječ je jaka, puna emocija, ljubavi i ponosa. Predstavlja moju historiju, ko sam i odakle sam. Prelijepa je Bosna i Hercegovina, puna lijepe prirode, naroda i kulture. Hvalim se često kako smo multietnička država i ponosna sam na to”, navodi.

Dodaje da je, nakon odbranjene doktorske disertacije, odlučila uzeti pauzu kako bi razmislila o  budućem koraku u karijeri.

“Odlučila sam da izađem iz akademskog smjera i da tražim mogućnosti u industriji farmakologije i medicinske tehnologije. Trenutno imam nekoliko opcija i čekam da vidim gdje ću uspjeti pronaći svoj novi kutak”, kaže.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

Vakcine ne mijenjaju DNK

Iako nije stručnjakinja virologije i epidemijskih studija, mišljenja je da se pandemiji korona virusa još uvijek ne nazire kraj.

“Moramo biti svjesni da će proći dugo vremena prije nego što se svijet vrati u normalu. I ta nova normala neće nikad više biti ista kao prije. Imali smo sreću u tome što se ovo desilo u doba gdje imamo veliki napredak nauke i tehnologije, tako da smo mogli prilično brzo napraviti vakcine.  S druge strane, u današnje doba, gdje se puno više putuje između svih krajeva svijeta, također se lakše i šire virusi kao što je korona.”

Napominje da je važno da se izvrši vakcinacija protiv COVID-19, kako bi došao kraj pandemiji.

“Čujem sa svih strana da ima mnogo skeptičnih ljudi koji neće da se cijepe, i da imaju strah od negativnih posljedica vakcinacije. Moramo biti svjesni da su rizici puno veći, da se smrtno oboli od virusa nego to što će se imati temperatura nekoliko dana nakog vakcinacije. Vakcine ne mijenjaju naš DNK i sigurne su koliko su i sve ostale vakcine sigurne što kroz život primamo, pretežno u djetinjstvu. Mnoge bolesti u svijetu su spriječene zahvaljujući vakcinaciji, a nekada su i te bolesti bile nove i opasne”, kaže.

Dodaje da se vakcinisal ona i njena porodica te da su se svi tome radovali.

Delta soj korona virusa je vrlo opasan

“Nakon vakcinacije život je sigurniji i čovjek se može kretati bez velikog straha. Također, ovdje, u Švedskoj, trudnice primaju vakcine nakon 12 sedmica trudnoće. S tim osiguraju antitijela ne samo sebi, već i bebi. Milioni ljudi su već primili vakcine i pokazale su se sigurnim te stoga sve molim da se vakcinišu, ako imaju tu mogućnost”, naglašava Bosanka s adresom u Švedskoj.

Napominje kako je delta soj korona virusa izuzetno zarazan te da se puno lakše širi.

“Neki izvještaji govore o tome da delta soj korona virusa ima drukčiji način interakcije u ćelijama i da možda s tim lakše zna izbjeći imunizam. Simptomi se, također, znaju razlikovati, ali za sad nije još dokazano da je opasniji njegov mehanizam, što ne znači da nije opasan nikako. Umire se i od njega. Delta soj korona virusa je opasan jer se puno brže širi, pretežno među mladima. Daje veću šansu da se ponovo može roditi novi soj, koji baš može biti opasniji i protiv koga neće djelovati vakcine koje danas postoje”, ističe Majda Mehmedović.

Tvrdi da za sada ne trebaju nove vakcine protiv ovih sojeva koji trenutno postoje.

Svi smo mi sposobni za sve

“Pokazalo se da su vakcine još uvijek efikasne, jer Pfizer i Moderna vakcine nakon dvije doze imaju isti štit protiv delta kao i originalnog soja korona virusa. Ali, moram upozoriti, ako se ljudi ne budu vakcinisali, širenje virusa može roditi nove sojeve, koji mogu postati imuni protiv vakcina koje sada imamo. U tom slučaju će nam trebati nove vakcine i bit ćemo ponovo na istom gdje smo bili 2020. godine. Da bi se to spriječilo, bitno je zaustaviti širenje virusa, a to jedino možemo vakcinacijom. Svi smo nestrpljivi s ovim životom trenutno, ali moramo kao društvo jedni druge štititi.”

Mladima poručuje da samo uporni završavaju te da ne trebaju odustati od svog cilja.

“Svi smo mi sposobni za sve, samo treba volje i truda. Sve je moguće. Život nosi puno uzbuđenja i prepreka, ali i mogućnosti. Treba samo se odlučiti i ići naprijed, bez predaje. U mojoj knjizi doktorske teze sam stavila jedan citat Nelson Mandela, koji je jednom rekao: ‘Uvijek se čini nemogućim sve dok se to ne učini.’ Eh, baš tako jeste”, zaključuje Majda Mehmedović.