U značajnom je padu broj migranata koji su ove godine ušli u Bosnu i Hercegovinu, prema podacima koje su Al Jazeeri na uvid dostavili Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine i Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Od januara ove godine Granična policija Bosne i Hercegovine i Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine zabilježili su oko 7.500 nezakonitih migranata u Bosni i Hercegovini, što je daleko manje od 75.000 migranta registriranih u Bosni i Hercegovini za razdoblje 201821. Smanjen je broj migranata koji su se od početka godine nalazili i u privremenim prihvatnim centrima, za oko 50 posto, navodi se u izvještaju Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Čekaonica za migrante prije ulaska u EU

Pad broja migranata i tražitelja azila u Bosni i Hercegovini iz državnog Ministarstvo sigurnosti i IOM-a vide u više faktora: pandemiji korona virusa, koja je paralizirala svijet, jačanju granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, odakle u zemlju ulazi najveći broj migranata, kao i sve skupljoj i sve neizvjesnijoj migrantskoj ruti koja do Evropske unije vodi preko Bosne i Hercegovine.

Više je izazova s kojima se migranti suočavaju prilikom ulaska i boravka u Bosnu i Hercegovinu, uključujući pojačan nadzor istočne granice Bosne i Hercegovine (granica između Bosne i Hercegovine i Srbije), odvračanje sa zapadne granice Bosne i Hercegovine (granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske) te sve skuplje usluge krijumčara koji im organiziraju neregularne prelaske granica, rekli su Al Jazeeri u IOM-ovom uredu u Sarajevu.

Hiljade migranata sa Bliskog istoka i sa sjevera Afrike preko Zapadnog Balkana pokušavaju doći do Evropke unije, u potrazi za boljim životom, zbog čega je Bosna i Hercegovina, prva susjeda Unije, postala čekaonica za migrante prije ulaska u Uniju.

Godišnja ‘zarada’ 50 miliona eura

Prema posljednjem izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), tržište krijumčarenja migranata preko Zapadnog Balkana vrijedi najmanje 50 miliona eura godišnje. Iako je ovo znatno manje od “zarade” u jeku humanitarne krize 2015. godine, GI-TOC-ov izvještaj objavljen u maju pokazuje da je tržište za krijumčarenje migranata kroz regiju Zapadni Balkan još uvijek veliko, uprkos naporima da se zatvori Balkanska ruta.

“Cijena prelaska granica među zemljama Zapadnog Balkana ovisi od tačke polaska granice te cijena varira od 100 do 5.000 eura po osobi. U samu cijenu nisu samo uključene usluge krijumčarenja, već troškovi mita graničnim policajcima, prevoznicima između gradova, kao i smještaj u skrivenim mjestima, ali i naknadu za prolaz kroz tunel“, rekla je ranije za Al Jazeeru Anesa Agović, koordinar GI-TOC-a za Bosnu  i Hercegovinu.

Od 2018. godine migracije kroz Bosnu i Hercegovinu su česte. S obzirom da se bilo teže kretati prema sjeveru, prelazeći granicu između Srbije i Mađarske, na prvom mjesto zbog snažne antimigrantske kampanje mađarskog premijera Viktora Orbana, migranti su se okrenuli prema zapadu, da preko Srbije i Crne Gore ulaze u Bosnu i Hercegovinu, odakle pokušavaju preći u Hrvatsku i dalje otići prema zapadnoj Evropi.

Ponašanje hrvatske policije na udaru kritika

Ali, za migrante ni ta ruta više nije dovoljno sigurna. Brojne domaće i međunarodne organizacije izvještavaju o nasilju na bosanskohercegovačkoj-hrvatskoj granici, koje uključuju fizičko zlostavljanje migranata od hrvatske policije, oduzimanje novca i nasilnu deportaciju u Bosni i Hercegovini, a u nekim slučajevima i seksualno zlostavljanje. Hrvatska policija do sada je odbacivala takve optužbe.

Politički nestabilna i ekonomski oslabljena, Bosna i Hercegovina također ne može pružiti odgovarajuću zaštitu migrantima, zbog čega su mnogi od njih prošlu zimu proveli pod otvorenim nebom.

Nije izvjesno da će se ruta preko Bosne i Hercegovine zatvoriti. Međutim, izvjesno je da migranti i tražioci azila sve teže putuju ovom rutom, zaključuju u IOM-u.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Armin Aljović/Foto: Armin Durgut / PIXSELL)