Armin Aljović: Zašto je rasprava s negatorima genocida pogrešna politika?

05.06.2021 22:27
 

Ako Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu u utorak potvrdi prvostepenu presudu Ratku Mladiću (78), to ne znači da će većina srpskih političara prestati negirati zločine genocida u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Izricanje presude očekuje se 8. juna u 15:00 sati.

Iako potvrđen u više presuda, negiranje genocida počinjenog u Srebrenici još uvijek je vrlo aktivno u Bosni i Hercegovini, kao i susjednim zemljama, 26 godina nakon počinjenih zločina, uključujući institucionalno negiranje.

Milorad Dodik, jedan od tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je ranije priznavao da je u Srebrenici počinjen genocid, sada opetovano negira da su zločini imali genocidne namjere. “Nema relevantnih naučnih i drugih dokaza da je genocid bio u Srebrenici i nije se ni desio. Mislite vi da jeste, ali eto, nije“, rekao je nedavno Dodik novinarima u Beogradu.

Dodik ne posustaje, Vučić ublažava retoriku

Politički čelnici u Srbiji, koja je davala političku i materijalnu logistiku Mladiću tokom rata u Bosni i Hercegovini, sudske presude u slučaju srebreničkog genocida nazivaju “antisrpskim”. Predsjednik Aleksandar Vučić sada koristi nešto umjereniji retoriku, ali i dalje ne priznaje genocid. “Da bi naše jasenovačke žrtve ostale upamćene, moramo da poštujemo srebreničke žrtve. A o pravnoj terminologiji ne mislim da je vreme ni mesto da ulazimo sada”, rekao je Vučić u srijedu, na istoj konferenciji za novinare nakon sastanka s Dodikom u Beogradu.

Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore odbio je podržati prijedlog da parlament usvoji rezolucije o genocidu počinjenom u Srebrenici, prema kojoj bi negiranje srebreničkog genocida u toj zapadnobalkasnoj zemlji bilo zabranjeno, a 11. juli bio bi dan sjećanja na žrtve. Predsjednik tog odbora Jovan Vučurović pozivao je Skupštinu Crne Gore da ne usvoji rezoluciju naredne sedmice, kada bi prijedlog rezolucije treba doći pred zastupnike.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 2017. godine prvostepeno osudio Mladića, generala Vojske Republike Srpske, entiteta unutar Bosne i Hercegovine, na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici u ljeto 1995. godine, progona Bošnjaka (muslimana) i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranja civila tokom opsade Sarajeva te uzimanje pripadnika Unprofora kao talaca tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Ekshumirano približno 100 masovnih grobnica

Osim Mladića, Haški tribunal je osudio više drugih bivših pripadnika Vojske i policije RS-a za genocid počinjen u i oko Srebrenice, koja je tada bila “zaštićena zona” Ujedinjenih naroda. Kao i Mladić, (pravosnažno) na doživotni zatvor osuđen je i Radovan Karadžić, prvi predsjednik entiteta RS. Karadžić (75) je krajem maja iz haškog pritvora prebačen u zatvor na otoku Wight u Velikoj Britaniji, gdje će provesti ostatak života.

Na području Srebrenice je do sada ekshumirano približno 100 masovnih grobnica, a identificirani su posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Autor i istraživač genocida Hikmet Karčić kaže za Al Jazeeru da je pogrešna politika ulaziti u raspravu s ljudima koji negiraju genocid, uključujući postavljanje pitanja bilo kome – da li je genocid počinjen?

“Genocid u Srebrenici je utvrđen, ne samo kroz presude međunarodnih sudova, već i kroz razne naučne radove. To je činjenica koja se ne može promijeniti“, kaže Karčić.

Dodaje da oni koji negiraju srebrenički genocid, zapravo, negiraju nauku, uključujući forenziku, koja je potvrdila postojanje brojnih masovnih grobnica u Srebrenici i na drugim mjestima u Bosni i Hercegovini.

 Objavljeni ‘Transkripti genocida – Genocide papers’

Karčić kaže da jedini pravi odgovor na pokušaj historijskog revizionizma nije polemika s negatorima genocida, koji često imaju političke motive, već da uvijek iznova treba pisati članke, naučne radove i knjige i plasirati ih međunarodnoj javnosti, uključujući konferencije i medije, na više svjetskih jezika.

Memorijalni centar Srebrenica objavio je u martu ove godine sistematiziranu zbirku dokumenata pod naslovom Transkripti genocida – Genocide papers, koji pokazuju postojanje planova vlasti jednog dijela bosanskih Srba za podjelu Bosne i Hercegovine i počinjenje etničkog čišćenja i masovnih ratnih zločina.

Zbirka, dostupna u online formatu kroz posebnu aplikaciju, predstavlja skup stenograma i prijepisa sjednica samozvane skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, uspostavljene 1991. godine, odnosno Narodne skupštine RS-a od 1991. do 1996. godine.

Cilj objavljivanja zbirke je omogućiti istraživačima, naučnicima, organizacijama civilnog društva u regiji, medijima i svim zainteresiranima za istraživanje genocida jednostavan uvid u najvažnije odluke koje su prethodile genocidu i drugim zločinima.

Govoriti o genocidu i zastrašujućim posljedicama

“Sada pripremamo stenograme transkripata presretnutih telefonskih razgovora srbijanskog i rukovodstva Srba u Bosni i Hercegovini sredinom i krajem 1991. i početkom 1992. godine, koji su korišteni kao dokazni materijal [na suđenju za ratne zločine]“, kaže za Al Jazeeru Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.

Dodaje da ti razgovori između tadašnjeg predsjednika Srbije (kasnije i SR Jugoslavije) Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika, Jovice Stanišića i drugih pokazuju da nasilje u Bosni i Hercegovini nije bilo spontano, već da je dugo planirano te počinjeno u okviru jasnog projekta.

“Jako je važno da ti dokumenti postanu ne samo sudski, već i historijski dokumenti, u čiji će uvid imati šira javnost“, kaže Suljagić.

Istraživački genocida navode da govoriti o genocidu i njegovim zastrašujućim posljedicama predstavlja važna kariku u borbu protiv svih budućih potencijalnih nasilja.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Armin Aljović/Foto: Reuters)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.