COVID-19 na različite načine utiče na život svakog pojedinca u svijetu pa tako i u našoj zemlji. Osim velikih posljedica na zdravstveni i ekonomski sistem pandemija je ostavila značajne posljedice i na psihu mnogih ljudi. Broj samoubistava koji je u BiH od pojave kornavirusa u porastu dovodi se u direktnu vezu pandemijom koje je štetna ne samo za fizičko nego i za mentalno zdravlje.

Prema mišljenju psihologa pandemija i te kako utiče na sve veći broj suicida. Uglavnom se, dodaju, radi o osobama koje su odranije imale određene psihičke smetnje, a čije je mentalno zdravlje dodatno narušeno svakodnevnim bombardovanjem informacijama o broju oboljelih, smrtnim slučajevima i teškoćama kroz koje prolaze pacijenti. Naročito oni na respiratorima.

ALEKSANDAR MILIĆ, psiholog

„Ljudi se jednostavno nalaze u beznađu, a ujedno i osjećaju potrebu pomoći drugih koja je neizostavna, drugim riječima koja nije dovoljna gdje su ljudi nemoćni. U tom slučaju posežu za najtežim oblicima suicida“.

Zbog straha za sebe i najbliže, nedostatka kontrole i neizvjesnosti sve više građana u Kantonu Sarajevo traži pomoć psihologa. Naročito u zadnjih mjesec dana od kako se naglo pogoršala epidemiološka situacija. Na raspolaganju građanima je 16 psihologa u osam centara za mentalno zdravlje na području sarajevskog kantona kao i call centar za pružanje psihološke pomoći. A pomoć traže građani svih uzrasta. Najviše adolescenti i oni srednje životne dobi.

IRMA DŽAMBO, psiholog u Centru za mentalno zdravlje JU “Dom zdravlja” Kantona Sarajevo

„Sve je to dodatno zakomplikovalo svakodnevni život i uticalo na kvalitet našeg života. Pored toga dešava se i jedna druga stvar. Veliki broj stanovništva ostaje bez posla i ta socio-ekonomska situacija utječe na kvalitet našeg života i dodatno pogoršava već ranije narušeno mentalno zdravlje“.

Covid 19 utiče na mentalno zdravlje i osoba koje nisu i koje su bile zaražene virusom korona. Slično je i kada je riječ o ostalim fizičkim oboljenjima. Za dobar dio onih koji preleže koronu tek počinju problemi kao što su hronični umor, teško disanje, bol u plućima, povišen šećer,oslabljen vid i sluh, neurološki poroblemi, razni oblici dermatitisa i slično. Prema istraživanju rađenom u Velikoj Britaniji svaki treći preživjeli covid pacijent ima neurološki ili psihički poremećaj.

„U istraživanju koje su proveli britanski naučnici bilo je uključeno više od 230.000 pacijenta. Najčešće dijagnoze su bile: anksiozni poremećaji – 17 %, poremećaji raspoloženja – 14 %, poremećaji zloupotrebe supstanci poput droga i alkohola – 7 %, te nesanica koja se javlja kod 5 % bolesnika koji su preležali koronavirus“.

prim.dr NINA HRABAČ, specijalista infektolog Opća bolnica Abdulah Nakaš Sarajevo

“Povremeno se javljaju i tromboflebitisi. Sekvele ostaju na plućima u obliku fibroze pluća. Pošto je Covid 19 infekcija i krvnih sudova sekvele se pojavljuju na mnogobrojnim organima tako da je potrebno u periodu od tri do šest mjeseci da se isprate ovi pacijenti“.

Iako je još uvijek rano donositi zaključke, ono što je sigurno jeste da post-covid sindrom postaje ozbiljna medicinska dijagnoza, jer nakon što se odleži Covid, kod jednog broja ljudi nastaju brojni problemi za koje je trenutno nemoguće reći do kada će trajati i da li će se neka osoba ikada u potpunosti oporaviti.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Foto: plivamed.net)