Direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja Ljubiša Đapan izjavio je da su Strategijom razvoja Federacije BiH za period 2021.- 2027, koju je usvojila Vlada Federacije na svojoj posljednjoj sjednici, defiinisana četiri strateška cilja, 18 prioriteta i 78 mjera za njihovu implementaciju, a novina u odnosu na ranije strateške dokumente je devet ofanzivnih mjera koje najviše doprinose ekonomskom i rastu zaposlenosti.

– Dosad smo strateške dokumente implementirali na način da uvijek implementiramo najjednostavnije i najlakše mjere i to moramo promijenti. Zato smo u Strategiji razvoja FBiH 2021.- 2027. izdvojili ove ofanzivne mjere, ujedno i najteže mjere, koje predstavljaju strukturne reforme i Federacija BiH ih već jednom mora početi imlementirati – izjavio je Đapan za Fenu.

Četiri strateška cilja iz ovog dokumenta odnose se na ubrzan ekonomski razvoj, prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj, resursno efikasan i održiv razvoj, te transparentan, efikasan i odgovoran javni sektor.

–  U ovom procesu napravili smo listu aktivnosti kao putokaz federalnim ministarstvima kako mi vidimo načine za najbolju implementaciju mjera iz stateškog dokumenta. Međutim, njegova puna implementacija će ići preko trogodišnjih i godišnjih planova rada federalnih ministarstava i institucija – dodao je Đapan.

Devet važnih ofanzivnih mjera, prema njegovim riječima, izdvojene su kao akceleratori razvoja. Prve dvije mjere se odnose na istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti i povezivanje privrede sa naučno-istraživačkim centrima, zatim racionalizacija tekuće javne potrošnje i povećanje javnih investicija, stimulisanje povezivanja sa bh. dijasporom, zatim dvije mjere iz oblasti digitalizacije, razvoj vještačke inteligencije, digitalna transformacija javne uprave u FBiH, rasterećenje privrede, restruktuiranje javnih preduzeća i diverzifikacija i unapređenje finansijskog sistema.

– Za svaku ovu mjeru imamo i procjenu uticaja relavantnih međunarodnih institucija. Puna implementacija tih devet mjera donijela bi Federaciji godišnji rast BDP-a od devet do čak 13,7 posto. Prema procjenama, za implementaciju tih mjera neophodno bi bilo obezbijediti oko 530 miliona KM u sedmogošnjem periodu, odnosno 75 miliona KM godišnje – naglasio je Đapan.

Ukupan indikativni finansijski okvir za cijelu Strategiju, dakle ukupna sredstva koja su neophodna za punu implementaciju iznose oko 2,5 milijarde KM.

– Osnovna nit cijelog dokumenta je ekonomski rast i rast zaposlenosti bez kojeg nema napredka niti u jednoj sferi društva – naglasio je Đapan.

Posebna pažnja u ovom strateškom dokumentu posvećena je IT sektoru i procesu digitalizacije kao jedne od najvažnijih mjera EU za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije.

Također je obuhvaćeno i restruktuiranje javnih preduzeća s obzirom na to da, kako je kazao Đapan, svaka zemlja mora da odredi oblasti koje su prioritet i u tim oblastima mora imati dobro i funkcionalno organizovana javna preduzeća.

– Šta je pri tome bitno sa stanovišta Federacije BiH, odnosno šta se mora promijenti? Jednostavno, javna preduzeća moraju biti organizovana na principima korporativnog upravljanja po ugledu na razvijene zemlje pri čemu se mora postići odvojenost politike od rada javnih preduzeća – naveo je Đapan.

Podsjetio je da je cijeli proces izrade ove strategije razvoja FBiH započeo 2017. kada je Parlament FBiH usvojio Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem i to je bio prvi zakon takvog tipa koji je donesen u regiji. Na osnovu tog zakona Vlada Federacije BiH je u septembru 2018. donijela odluku o izradi Strategije koja će sada biti dostavljena Parlamentu FBiH radi razmatranja i konačnog donošenja.

– Federalni zavod za programiranje razvoja je bio koordinator izrade ove strategije i u tom procesu učestvovalo je 476 članova, radnih grupa i na radionicama 1.400 učesnika svih nivoa vlasti i nevladinog sektora. Tako da je za ovaj dokument koji je izuzetno važan postignut opšti koncenzus – kazao je Đapan za Fenu.

Strategija je pripremljena uz tehničku podršku Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji predstavlja zajednički projekat Vlade Švicarske i Razvojnog programa UN-a u BiH (UNDP). Podršku integriranju Ciljeva održivog razvoja u proces izrade Strategije pružila je Vlada Kraljevine Švedske. U pripremi analize stanja i definiranju mjera u oblasti pametne specijalizacije podršku je dala je Vlada Republike Češke u okviru partnerstva s UNDP-om za Ciljeve održivog razvoja. Dodatnu podršku je pružio njemački GIZ, koji uime vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva provodi “Program jačanja javnih institucija u BiH”.

(TIP/Fena)