Novi energetski poredak u svijetu

01.08.2022 10:51
 

Bliskoistočne zemlje su najveće pobjednice u kreiranju nove energetske mape, smatraju analitičari.

Dok Rusija smanjuje opskrbu Evrope gasom, tvrdeći da su razlog tehnički problemi i održavanje gasovoda, EU tvrdi da se radi o političkoj manipulaciji te pokušava nagovoriti svoje članice da uštede ovaj energent kako bi ga imale dovoljno za zimu.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, Evropa nastoji smanjiti svoju energetsku ovisnost o Moskvi, uz sankcije nametnute zajedno sa zapadnim saveznicima.

Sva ova previranja, prema mišljenju brojnih stručnjaka, stvaraju novi svjetski energetski poredak, čiji su se počeci blago nazirali sa sve većom kampanjom zagovaranja prelaska na ‘zelenu’ energiju.

Geopolitika i energenti

Geopolitika i energenti su uvijek bili povezani sa sposobnošću država da koriste i kontrolišu energetske izvore u svijetu.

To je ranije bilo slučaj sa Britanskim carstvom u 18. stoljeću te usponom Njemačke u 19. stoljeću, jer su ove sile kontrolisale i koristile zalihe uglja kao glavni energent tog vremena.

Ugalj je bio potreban za rad parne mašine, glavnog otkrića koje je pokrenulo industrijsku revoluciju na Zapadu, te je postao resurs koji je doveo do transformacije poljoprivredne ekonomije u industrijsku. Lokomotive i brodovi na ugalj smanjili su vrijeme i troškove transporta na kopnu i moru što je dovelo do ubrzanog razvoja.

Međutim, otkriće nafte u Pennsylvaniji 1859. pokrenulo je novu energetsku revoluciju. Sa tehnološkim napretkom u 20. stoljeću, nafta se pokazala kao najbolji energetski izvor, pogotovo sa početkom proizvodnje automobila, zamijenivši tako ugalj.

Kako je rastao broj ljudi koji su posjedovali automobile, rasla je i potražnja za naftom, odnosno gorivom. Brodovi, kamioni, tenkovi i vojni avioni koji su počeli koristiti gorivo u Prvom svjetskom ratu pokazali su da je nafta i ključni vojni resurs. Uporedo s tim, počeo se koristiti i gas za grijanje.

SAD se također oslanjao na naftu za svoj rast i kontrolu nad naftnim poljima kako bi zadržao moć u 20. stoljeću. Međutim, na kraju tog perioda, počelo se intenzivnije govoriti o obnovljivim izvorima energije zbog tehnološkog napretka, ograničenih resursa, klimatskih promjena i zagađenja okoliša.

Lokacija energenata

Od početka industrijske revolucije, energetska geopolitika, odnosno činjenica ko posjeduje energetske zalihe i ko ima pristup tim zalihama, bila je ključni faktor globalne sigurnosti. Energetska geopolitika definiše se kao efekat koji ima lokacija energetskih izvora na politiku država. Ključni element tog ‘efekta’ jeste ovisnost, i proizvođača (ovisnost o profitu) i konzumenata (ovisnost o energentima).

Ovisnost o nekom energentu postiže se jedino kada se taj energent može jednostavno i ekonomično transportovati od zemlje u kojoj se nalazi do zemlje konzumenta, što je zapravo ponajviše karakteristika nafte.

Nafta je također energetski izvor od kojeg se može proizvesti gorivo potrebno za transport. Gas ima slične karakteristike ali njegov transport je mnogo kompleksniji i skuplji. Ugalj je započeo industrijsku revoluciju, ali danas također ima sporednu ulogu u odnosu na naftu.

Kada postoji energetska ovisnost, bilo bi idealno da postoji i balans, a ključ u njegovom održavanju je stabilnost cijena i zaliha energenata. Kada je ovaj balans narušen, može doći do političkih i geopolitičkih previranja.

Tokom proteklih pet decenija, postojala je relativno slobodna globalna trgovina naftom i prirodnim gasom na svjetskim tržištima. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, to se završilo sa ruskom invazijom na Ukrajinu 24. februara, koja je pokrenula ogromne sankcije Zapada.

Šta je alternativa za Evropu

Energetska ovisnost Evropske unije o Rusiji je ogromna. Otkako je izgrađen Transsibirski gasovod 80-tih godina, počeli su ti strahovi o prevelikoj ovisnosti.

Međutim, Rusija je bogata raznim resursima i blizu je Evropske unije zbog čega je prirodno postala ekonomski partner, a to se nije promijenilo ni kada je Moskva mijenjala cijene energenata da nagradi ili kazni neku zemlju zbog njene politike, niti kada je izvršila invaziju na Gruziju 2008. ili aneksiju Krima 2014. godine. Sve do ruske agresije na Ukrajinu.

Gasovod Sjeverni tok 1 je najveći gasovod kojim Rusija opskrbljuje Zapadnu Evropu putem Njemačke i u upotrebi je od 2011. Njegov većinski vlasnik je Gazprom. Rusija posljednjih mjesec dana smanjuje opskrbu gasom putem Sjevernog toka 1, navodeći tehničke razloge i održavanje gasovoda, ali evropski zvaničnici tvrde da je to manipulacija i da se radi o političkim razlozima.

Njemačka, najveća ekonomija u Evropi, ovisi od ruskog gasa i pokušava da napuni zalihe prije zime. Ministri energetike EU-a došli su do dogovora da zemlje članice dobrovoljno smanje potrošnju gasa do polovine septembra za 15 posto, kako bi se uštedile količine potrebne za zimu. EU ovo može učiniti obavezom ako zemlje članice ne postignu cilj, iako se tome protive Grčka, Italija, Poljska, Portugal i Španija.

Također, evropski embargo na rusku naftu, čime se pridružila SAD-u, Britaniji, Kanadi i Australiji, dovodi do dužeg putovanja ovog energenta a time i do većih cijena, zbog skupljeg prevoza i osiguranja.

Međutim, Evropa više ne može vjerovati Rusiji da bude njen glavni izvor energenata čak i ako se ukinu sankcije i prekine invazija, dok zemlje predlažu nove skupe energetske infrastrukturne projekte i sklapaju dugoročne ugovore za alternativne opskrbe. Evropski lideri sada također pokušavaju da ubrzaju ambiciozne planove za projekte koji se tiču obnovljive energije.

Ipak, EU će trebati fosilna goriva u međuvremenu, a analitičari smatraju sa su bliskoistočne zemlje najveće pobjednice u kreiranju nove energetske mape.

Ranije su one bile pod pritiskom da izvrše diverzifikaciju energetskih izvora zbog globalne zabrinutosti u vezi sa klimatskim promjena, međutim, američki predsjednik Joe Biden je nedavno pozvao Saudijsku Arabiju da poveća naftne zalihe, iako je kraljevinu tokom predizborne kampanje nazvao “odmetnutom” zemljom.

Ruski prioritet

S druge strane, energetska industrija je kičma ruske ekonomije, i Moskva intenzivno radi na traženju zamjene za evropskog klijenta, a u toj ulozi najviše vidi Kinu i Indiju.

Prema mišljenju stručnjaka, u novom energetskom poretku doći će do povećanja utjecaja u tri slučaja – u slučaju SAD-a i drugih zapadnih zemalja, koje koriste svoje velike ekonomije i kupovnu moć kao političko oružje; u slučaju Kine i rastućih zemalja kao što su Indija i Turska, koje su uspjele izbjeći zapadni pritisak i nastaviti poslovati sa Rusijom; te u slučaju Saudijske Arabije i drugih bliskoistočnih naftnih zemalja, koje pokušavaju da održe neutralnost.

Rusiji je sada prioritet da poveća veze sa Azijom, pogotovo Kinom, kako bi nadoknadila gubitak evropskog tržišta.

To nije tako jednostavno u slučaju gasa, jer će zahtijevati izgradnju skupe masivne infrastrukture, odnosno gasovoda.

Što se tiče SAD-a, i on u svemu ovome ima velike izazove. Od kraja Drugog svjetskog rata, dolar je bila glavna valuta u trgovini naftom, što je pomoglo SAD-u da održi centralnu poziciju u globalnoj ekonomiji.

Međutim, sada neke zemlje, kao što je Saudijska Arabija, istražuju mogućnosti da trguju energentima u drugim valutama. Rusija je također počela uslovljavati svoje kupce da joj plaćaju energente u rubljama.

Svi ovi događaji dovode do kreiranja novog energetskog poretka u kojem će uloga obnovljivih izvora energije biti sve veća.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica: Vedrana Maglajlija/Foto: Ilustracija)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.