BiH posljednja u regiji prema istraživanju WeBER 3.0: Strategije se donose, rezultati izostaju

Bosna i Hercegovina zauzela je posljednje mjesto među šest administracija Zapadnog Balkana prema rezultatima istraživanja reforme javne uprave za 2024. i 2025. godinu. Sa 32,75 od mogućih 100 bodova, BiH je znatno ispod regionalnog prosjeka od 40,41 boda, a najniži rezultat ostvarila je u četiri od šest analiziranih oblasti.

Istraživanje je provedeno u okviru regionalnog projekta „Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu“ (Western Balkan Enablers for Reforming Public Administrations – WeBER 3.0). Prema njegovim rezultatima, Srbija je ostvarila 49,5 bodova, Sjeverna Makedonija 46, Albanija 41,96, Crna Gora 36,71, a Kosovo 35,59 bodova.

Istraživanje prati koliko su javne uprave transparentne, odgovorne i otvorene prema građanima, a rezultati pokazuju da BiH posebno zaostaje u strateškom upravljanju reformom, razvoju javnih politika, pružanju usluga građanima i upravljanju javnim finansijama. Najniži rezultat, svega 17 bodova, ostvarila je u oblasti planiranja i koordinacije reforme javne uprave.

Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH i istraživač, smatra da rezultati ukazuju na veliki raskorak između usvojenih dokumenata i konkretnih promjena.

„Godinama donosimo strategije, usvajamo akcione planove i najavljujemo reforme, ali građani teško prepoznaju konkretne rezultate. Problem nije samo u tome šta je napisano u dokumentima, nego koliko se toga zaista primjenjuje. Istraživanje pokazuje da u mnogim važnim oblastima zaostajemo za ostatkom regije“, ističe Ćutahija.

Među problemima koje je istraživanje identificiralo posebno se izdvaja politički utjecaj na rukovodeće pozicije u državnoj službi, uključujući imenovanja vršilaca dužnosti i nedovoljnu zaštitu zapošljavanja i napredovanja zasnovanog na stručnosti.

Zabrinjavajući su i rezultati koji se odnose na odnos institucija prema građanima. Čak 63 posto anketiranih građana smatra da ne može utjecati na oblikovanje javnih usluga. Istovremeno, transparentnost rada vlasti ostaje ograničena, između ostalog zbog nedostupnosti zapisnika sa sjednica i nedovoljnog praćenja rezultata usvojenih javnih politika.

Dodatni problem predstavlja nedovoljna uključenost civilnog društva u upravljanje reformom javne uprave. Organizacije civilnog društva nemaju formalne predstavnike u ključnim tijelima koja koordiniraju ovaj proces, iako mogu doprinijeti tome da se reforme više usmjere na potrebe građana.

Ipak, istraživanje bilježi i pozitivne pomake. Među njima su sistem eKonkurs, koji omogućava elektronsko prijavljivanje na konkurse za državnu službu bez slanja papirne dokumentacije, te uvođenje usluga elektronskog potpisa. Napredak je ostvaren i kroz dijalog organizacija civilnog društva s institucijama nadležnim za reformu.

Reforma javne uprave jedan je od važnih uslova na evropskom putu BiH, ali njeni rezultati trebali bi biti vidljivi prije svega u svakodnevnom životu građana.

„Građanima nije važno koliko je strategija napisano ili sastanaka održano. Važno im je koliko brzo mogu ostvariti svoja prava, mogu li se zaposliti na osnovu znanja i sposobnosti i koliko su institucije otvorene prema njima. Tek kada takve stvari postanu mjerilo uspjeha, moći ćemo govoriti o stvarnim rezultatima reforme“, zaključuje Ćutahija.

(TIP/Izvor: BHRT/Foto: WeBER PAR Monitor)