ne moze grad raspolagati zemljištem koje nije njihovo, tako da ta direktorova priča - oni nama dali... nije osnovana.
Put Semira Mustafića od žurnalistike u Tuzli do najvećih sportskih takmičenja

Od studentskih klupa u Tuzli do najvećih svjetskih sportskih arena, Semir Mustafić gradio je karijeru vođen ljubavlju prema novinarstvu i sportu. Danas, kao novinar N1 Bosne i Hercegovine, izvještava s najvećih sportskih takmičenja, a put do ostvarenja sna vodio ga je kroz istraživačke redakcije, neprospavane noći i nepredvidive situacije na terenu.
Kada je kao student žurnalistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli počeo raditi kao dopisnik Federalne televizije i Federalnog radija, Semir Mustafić već je pravio prve korake prema karijeri koju je oduvijek želio. Iako je put do sportskog novinarstva, njegove prve novinarske ljubavi, vodio preko istraživačkih i informativnih redakcija, upravo su ga različita iskustva oblikovala u novinara kakav je danas.
„Posebne uspomene nosim iz studentskih dana, od prvog ulaska na Univerzitet u Tuzli do posljednjeg položenog ispita. Mnogo lijepih trenutaka proveo sam sa svojim kolegicama i kolegama. Bilo je i onih manje lijepih, ali smatram da su nas i dobri i loši dani izgradili u ono što jesmo danas“, prisjeća se Mustafić.

Njegovo studiranje obilježilo je rano suočavanje sa stvarnim izazovima novinarskog posla. Već na drugoj godini studija počeo je raditi, a usklađivanje predavanja, ispita i profesionalnih obaveza zahtijevalo je razumijevanje i podršku profesora i asistenata.
„Moje lično iskustvo potvrđuje mi da fakultet daje odlične temelje za novinarski posao. Ono što vas čeka u novinarstvu nije ni približno isto kao ono što učite tokom studija, ali sa sigurnošću mogu reći da se na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, u poređenju s drugim univerzitetima u BiH, možda i najbliže može osjetiti šta je zapravo novinarstvo“, ističe Mustafić.
Posebno važnim smatra praktičan rad tokom studija, koji mu je omogućio da se upozna s novinarskom opremom i stekne iskustvo prije nego što je profesionalni angažman postao njegova svakodnevica. Zahvalan je profesorima koji su imali razumijevanja za studente koji su već počeli raditi, ali i ljudima koji su prepoznali njegovu želju za novinarstvom.
„To je bila ulazna karta za moju karijeru“, kaže Mustafić.
Od istraživačkih priča do sportskih terena
Iako je sport bio njegova prva novinarska ljubav, do sportske redakcije nije stigao odmah nakon studija. Profesionalno iskustvo nastavio je graditi u istraživačkom novinarstvu, najprije na Federalnoj televiziji, gdje je radio u magazinu „Mreža“, a potom u magazinu „Žurnal“.
Rad u tim redakcijama omogućio mu je da uči od iskusnijih kolega, usavršava novinarske vještine i razvija drugačiji pogled na priče koje obrađuje. Nakon iskustva na Federalnoj televiziji, nastavio je raditi u „Žurnalu“, gdje je, kako kaže, imao priliku učiti od sjajnih novinara i kolega. U martu 2019. godine pridružio se redakciji N1 Bosne i Hercegovine, gdje je, prema vlastitoj procjeni, ostvario najveći profesionalni napredak.
Prve dvije do tri godine radio je u informativnom programu, a nakon što je redakcija prepoznala njegovu ljubav prema sportu, Mustafić je dobio priliku da se posveti oblasti koja ga je privlačila od početka.
„Ipak, izuzetno sam zahvalan na iskustvu koje sam stekao u istraživačkom i informativnom novinarstvu. Ono me mnogo obogatilo, jer danas i sportske priče posmatram iz potpuno drugačijih uglova“, naglašava.
Za njega sportsko novinarstvo zato nije samo praćenje utakmica i razgovor sa sportistima. Iskustvo iz drugih redakcija naučilo ga je da i sportskim događajima pristupa iz različitih perspektiva, svjestan da novinar ima odgovornost prema publici i informacijama koje prenosi.
Ostvarenje sna na najvećoj nogometnoj sceni
Tokom godina rada, Mustafić je izvještavao s brojnih klupskih i reprezentativnih utakmica, a među najznačajnijim iskustvima izdvaja evropska prvenstva u košarci i Svjetsko prvenstvo u nogometu održano u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Prvi veliki zadatak bio mu je EuroBasket u Kölnu, nakon kojeg je uslijedilo novo Evropsko prvenstvo, na Kipru i u Latviji, gdje je s ekipom N1 Bosne i Hercegovine pratio reprezentaciju. Ipak, posebno mjesto u njegovoj karijeri zauzima Svjetsko prvenstvo u nogometu.
„Ali vrhunac svega bilo je prethodno Svjetsko prvenstvo u nogometu, održano u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Tamo sam, bez ikakve dileme, ostvario svoj san – izvještavati s najveće nogometne scene na svijetu“, kaže Mustafić.
Dodatnu vrijednost tom iskustvu dala je činjenica da je na prvenstvu nastupala i reprezentacija njegove domovine.
Njegovo profesionalno iskustvo obuhvata i dodjelu Zlatne lopte 2025. godine u Parizu, kojoj je prisustvovao kao jedan od 100 novinara iz cijelog svijeta koji imaju pravo glasa u izboru za ovo prestižno priznanje. I ove godine imao je pravo glasa, a s nestrpljenjem je iščekivao proglašenje pobjednika u Londonu.
Iza takvih angažmana, međutim, stoji mnogo više od dolaska na stadion i pojavljivanja pred kamerama. Televizijski prilozi i javljanja uživo rezultat su neprekidnog rada, kratkih rokova, nepredviđenih okolnosti i timske koordinacije.
„Gledaoci vide samo ono što ide u eter, ali iza toga stoji mnogo neizvjesnih situacija. Lud tempo, nespavanje, borba s vremenom i nepredviđenim okolnostima na terenu“, objašnjava.
Jedna situacija sa Svjetskog prvenstva posebno mu je ostala u sjećanju. Zbog saobraćajne gužve kasnio im je prijevoz, a do stadiona su morali stići za svega 15 minuta kako bi se uključili uživo i riješili problem s akreditacijama. Kada su shvatili da taksijem neće stići na vrijeme, kolega Haris i on izašli su iz vozila i krenuli pješice. Ubrzo su ugledali rikšu koja je prevozila putnike do stadiona.
„Natrpali smo opremu u rikšu, uskočili nas dvojica i krenuli prema stadionu. Na kraju smo stigli na vrijeme. Kada smo došli, uspjeli smo se uključiti samo minutu prije javljanja i tako riješiti taj problem“, prisjeća se.
Takve situacije, kaže, pokazuju koliko su u ovom poslu važni snalažljivost, brzina, poznavanje stranih jezika i dobra komunikacija s kolegama. Uspješno izvještavanje ne zavisi samo od novinara pred kamerom nego i od snimatelja, montažera, urednika, vozača i svih drugih koji učestvuju u pripremi priloga.
„Ukratko, naš posao na terenu može se opisati u tri riječi: Uvijek negdje trčimo“, kaže Mustafić.
Brzina nije važnija od odgovornosti
U vremenu u kojem se informacije šire gotovo trenutno, a objave na društvenim mrežama često postaju vijesti prije nego što budu provjerene, Mustafić smatra da novinari moraju posebno voditi računa o vrijednostima svoje profesije.
„Živimo u svijetu u kojem vijest prestaje biti vijest nakon samo nekoliko minuta i zbog toga moramo biti izuzetno oprezni“, upozorava.
Iako je pravovremeno informisanje važno, novinari ne smiju zaboraviti posljedice koje objavljene informacije mogu imati na javnost. Digitalno doba promijenilo je način na koji se vijesti stvaraju i dijele, ali, prema njegovom mišljenju, nije umanjilo značaj profesionalnih standarda.
„Dovoljno je da neko objavi nešto na društvenim mrežama i da ta objava postane viralna pa da već imamo vijest. Zašto riječ ‘novinar’ stavljam pod navodnike? Zato što, bez obzira na sve promjene, moramo sačuvati vrijednosti svoje profesije“, ističe.
Pritisak, kratki rokovi i potreba za stalnim učenjem sastavni su dio novinarskog posla, a posebno sportskog izvještavanja s velikih međunarodnih takmičenja. Za takav rad potrebni su znanje, iskustvo i mentalna kondicija, ali i iskrena ljubav prema onome što se radi.
„Ja imam ogromnu sreću jer radim posao koji neizmjerno volim. Sport je sastavni dio mog života. Živim ga svakog dana, kako na poslu, tako i kada sam kod kuće“, kaže Mustafić.
Dobar novinar svakog dana traži način da bude bolji
Kada govori o savjetima za studente žurnalistike koji žele krenuti njegovim putem, Mustafić se vraća iskustvima sa studija i razgovoru s profesorom Enesom Osmančevićem. Dok je završavao fakultet, zanimalo ga je kako diplomu pretvoriti u znanje i postati dobar novinar.
„Evo, imam diplomu, ali kako sada postati dobar novinar?“, pitao je tada profesora, a odgovor koji je dobio, kaže, pamti i danas.
„Kada u svakom svom radu, svakog dana, pronađeš nešto što bi naredni put mogao uraditi bolje“, kazao mu je tada profesor.
Upravo je kontinuirano učenje, smatra, jedan od temelja profesionalnog razvoja. Tokom 12 godina rada učio je od kolega svoje generacije, ali i od mnogo mlađih i mnogo starijih od sebe. Studentima zato poručuje da ne prestaju učiti, da rade već tokom studija, usavršavaju engleski jezik i ne ustručavaju se tražiti pomoć i znanje od iskusnijih kolega.
Važnim smatra i spremnost da se prihvate novi izazovi, jer se novinarske vještine ne razvijaju samo u učionici nego i kroz svakodnevni rad, susrete s ljudima i situacije u kojima je potrebno brzo pronaći rješenje.
„Ako nešto ne znate, slobodno ‘povucite za rukav’ one koji znaju i zamolite ih da vam objasne ili pokažu. To je mnogo bolje nego šutjeti“, poručuje.
Od prvih dopisničkih angažmana tokom studija do izvještavanja s najvećih svjetskih sportskih događaja, Mustafićev profesionalni put pokazuje koliko su važni praktično iskustvo, spremnost na učenje i upornost u ostvarivanju ciljeva. Njegova prva novinarska ljubav postala je posao kojim se bavi svakodnevno, a iskustva iz različitih redakcija pomogla su mu da razvije vlastiti pristup sportskim pričama.
„I, naravno, nikada ne odustajte od svojih snova“, poručio je on studentima.
(TIP/Izvor: UNTZ)







Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.