OHR upozorava na slabljenje državnih institucija BiH: Opstrukcije iz RS-a vode ka de facto odvajanju

Ured visokog predstavnika (OHR) upozorio je da kontinuirane blokade državnih institucija, prvenstveno iz Republike Srpske, ograničavaju funkcionisanje vlasti na državnom nivou i produbljuju političku krizu u Bosni i Hercegovini. Takve aktivnosti, uz pokušaje uspostavljanja paralelnih institucija u RS-u, stvaraju uslove za postepeno de facto odvajanje entiteta od države, navodi se u 70. izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Izvještaj obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra, a bit će predstavljen na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj stanju u BiH, zakazanoj za 30. oktobar.

Dokument je prvi put potpisao Louis Crishock, vršilac dužnosti visokog predstavnika, koji je preuzeo tu funkciju nakon što, poslije ostavke Christiana Schmidta u maju ove godine, nije imenovan njegov nasljednik. Crishock je u izvještaju izdvojio tri značajna događaja: Opće izbore održane 4. oktobra, reakcije u BiH na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te nastavak blokada i opstrukcija u radu državnih institucija.

Prema ocjeni OHR-a, direktni napadi na ustavni poredak, kakvi su obilježili početak 2025. godine, u posmatranom periodu bili su manje izraženi. Međutim, institucionalne blokade i zapaljiva politička retorika nisu prestale, a najveći dio takvih aktivnosti dolazio je, kako se navodi, iz krugova vlasti Republike Srpske.

„Ove uporne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispune svoje zakonske obaveze i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one jačaju scenarij de facto odvajanja“, upozorava se u izvještaju.

Blokade parlamenta i otežan rad državnih institucija

U izvještajnom periodu opstrukcije su se manifestovale kroz uskraćivanje kvoruma za rad parlamenta, što je ograničilo zakonodavne aktivnosti i rezultiralo malim brojem usvojenih zakona. Problemi su zabilježeni i u imenovanjima, finansiranju te zapošljavanju u državnim institucijama.

OHR posebno ukazuje na neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka državnih pravosudnih institucija, uključujući odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na državnu imovinu.

Iako brojne institucije i dalje obavljaju svoje poslove, Crishock upozorava da im nedostaju kadrovi, finansijska sredstva, potrebne odluke ili ovlasti, zbog čega nisu u mogućnosti u potpunosti izvršavati zakonske obaveze.

Dodatni problem, kako se navodi, predstavlja činjenica da se slabosti nastale zbog blokada potom koriste kao argument za osporavanje potrebe postojanja državnih institucija i njihovog autoriteta.

Iako se ustavna raspodjela nadležnosti formalno nije promijenila, mogućnost državnih institucija da ih stvarno izvršavaju postepeno se smanjuje. Istovremeno se u Republici Srpskoj pokušavaju uspostaviti pravni i institucionalni mehanizmi koji bi preuzeli poslove iz nadležnosti države, što OHR ocjenjuje kao rizik od postepenog de facto odvajanja entiteta.

Vijeće ministara BiH održavalo je redovne sjednice, ali je tokom šestomjesečnog izvještajnog perioda usvojen samo jedan zakon – budžet institucija BiH za 2026. godinu.

Ured visokog predstavnika upozorava da je praksa prema kojoj se zakonski prijedlozi ne upućuju u parlament bez punog konsenzusa unutar Vijeća ministara više puta sistematski korištena za blokiranje rada institucija.

Nije postignut dogovor ni o zakonima o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i sudovima, koji su među uslovima za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Nije postignut ni dogovor o imenovanju glavnog pregovarača BiH s EU.

Posebno je otežan rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prema izvještaju, delegati SNSD-a, samostalno ili zajedno s delegatima HDZ-a BiH, više puta su napuštali sjednice, koristeći pravila o kvorumu na način koji je praktično blokirao rad ovog doma. Zbog različitih većina u Predstavničkom domu i Domu naroda, niz prijedloga koji su dobili podršku u prvom domu zaustavljen je u drugom.

Funkcija ministra sigurnosti BiH upražnjena je od 28. januara 2025. godine, nakon hapšenja prethodnog ministra zbog korupcije. Predsjedavajuća Vijeća ministara do sada nije predložila kandidata za tu poziciju, a imenovanje novog ministra očekuje se tek nakon formiranja novog saziva Vijeća ministara.

Budžet usvojen sa zakašnjenjem, finansijski sporovi i međunarodne posljedice

Budžet institucija BiH za 2026. godinu usvojen je 27. jula, gotovo osam mjeseci nakon zakonskog roka. Njegov ukupni iznos je 2,559 milijardi KM, od čega se 1,580 milijardi KM odnosi na rashode državnih institucija.

OHR navodi da je državni budžet u posljednjih 25 godina usvojen na vrijeme samo pet puta, posljednji put prije deset godina. Istovremeno, budžetski okvir institucija BiH duže od decenije ostaje približno na istom nivou, dok budžeti entiteta kontinuirano rastu.

Takav nesrazmjer, upozorava Crishock, može dovesti do faktičkog prenošenja ovlasti s države na entitete, jer državne institucije nemaju dovoljno sredstava za obavljanje svojih nadležnosti.

Fiskalno vijeće BiH održalo je samo jednu sjednicu, 27. aprila, kada je okvir budžeta za period 2026–2028. usvojen sa 11 mjeseci zakašnjenja. Okvir za period 2027–2029. još nije usvojen, zbog čega OHR očekuje da će državne institucije od 1. januara ponovo biti prinuđene raditi na osnovu privremenog finansiranja.

Problemi su prisutni i u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Predstavnici Republike Srpske već duže od tri godine blokiraju kvartalno usklađivanje koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza, čime je Federaciji BiH, prema izvještaju, nanesena šteta veća od 150 miliona KM.

Osim toga, blokirano je i poravnanje međuentitetskih dugovanja kojim bi Federaciji bila nadoknađena nastala šteta. Nije uspostavljena ni trajna metodologija za raspodjelu prihoda od putarina, zbog čega se u rezervama nalazi 128 miliona KM koji se ne koriste za izgradnju cestovne infrastrukture.

Posljedice političkih blokada osjećaju se i u međunarodnim odnosima. MONEYVAL je 19. juna vratio BiH na takozvanu sivu listu zbog neusvajanja zakona o oduzimanju imovine, propisa o ciljanim finansijskim sankcijama i registra stvarnih vlasnika. OHR odgovornost za blokiranje ovih zakonskih rješenja na državnom nivou pripisuje predstavnicima iz Republike Srpske.

Među neriješenim pitanjima je i uspostavljanje državnog regulatora za gas, čemu se vlasti RS-a protive. Zbog toga BiH, prema izvještaju, ima najlošiji rezultat među članicama Energetske zajednice. Republika Srpska nastavila je i s jednostranim umanjenjem svog doprinosa Javnoj korporaciji Željeznice BiH.

Državna imovina i odluke Ustavnog suda i dalje predmet spora

U oblasti državne imovine nije ostvaren napredak. Vlasti Republike Srpske nastavljaju osporavati odluke Ustavnog suda BiH i odbijaju upisati državu kao vlasnika imovine koja joj pripada, uključujući perspektivnu vojnu imovinu.

Pravobranilaštvo BiH trenutno vodi oko 2.200 aktivnih predmeta koji se odnose na državnu imovinu, a njihov broj nastavlja rasti. U Federaciji BiH, prema izvještaju, vlasti pokazuju veći stepen spremnosti da poštuju zabranu raspolaganja državnom imovinom, ali se ta praksa ne provodi ujednačeno.

Ustavni sud BiH je 25. septembra, odlučujući o predmetu koji se odnosi na Vareš, pojasnio da raspolaganje državnom imovinom ne podrazumijeva samo njenu prodaju. U to spadaju i promjene namjene državnog šumskog zemljišta, kao i izdavanje dozvola i koncesija kojima se takve promjene omogućavaju.

Sud je 24. i 25. septembra razmatrao i zahtjev zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića. Utvrđeno je da su budžetske stavke Republike Srpske za 2025. i 2026. godinu namijenjene finansiranju lobističkih ugovora neustavne, a zabranjena su i sva plaćanja po tim ugovorima.

Problem predstavlja i nepopunjen sastav Ustavnog suda BiH. Vlasti Republike Srpske i dalje nisu imenovale dvoje sudija iz tog entiteta. Istovremeno, ni Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH prije izbora nije izabrao dvoje novih sudija, zbog čega Valerija Galić i Mirsad Ćeman, iako su navršili 70 godina, ostaju na funkcijama do imenovanja svojih nasljednika.

Dodik najavljuje novi ustav RS-a i povratak nadležnosti

Uprkos zabrani obavljanja javnih funkcija, Milorad Dodik ostao je, prema ocjeni OHR-a, centralna figura političkog života u Republici Srpskoj.

Nakon izbora najavio je nastavak politike SNSD-a i ponovio zahtjeve za vraćanje nadležnosti RS-u u oblastima odbrane, kontrole granica, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja. Istovremeno je zagovarao ograničavanje ovlasti državnog pravosuđa.

Dodik je najavio i inicijativu za donošenje novog Ustava Republike Srpske, čije bi usvajanje bilo vezano za 9. januar. Prethodni pokušaj donošenja novog entitetskog ustava proglašen je neustavnim.

U izvještaju se navodi da je Dodik nastavio širiti političku retoriku kojom se dovodi u pitanje mogućnost mirnog suživota Bošnjaka i Srba, uz pozivanje na koncept „sukoba civilizacija“. Također je nastavio spominjati mogućnost otcjepljenja RS-a ukoliko njegovi politički ciljevi ne budu ostvareni.

Na to se nadovezuje i njegova izjava od 12. maja, kada je poručio da bi nametanje zakona o državnoj imovini odmah pokrenulo proces otcjepljenja Republike Srpske.

Narodna skupština RS-a usvojila je u maju i julu dvije deklaracije kojima se traži zatvaranje OHR-a, poništavanje reformi provedenih nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i raspodjela državne imovine između entiteta.

NSRS je 9. jula usvojila i izmjene Krivičnog zakonika RS-a kojima je predviđeno kažnjavanje javnog isticanja i veličanja zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. Za takve aktivnosti propisane su kazne zatvora do tri godine, odnosno do pet godina ako je njima narušen javni red.

Visoki predstavnik ocjenjuje da su ove izmjene u suprotnosti s državnim zakonodavstvom. Njihovu ustavnost trenutno razmatra Ustavni sud BiH.

Dodatnu pažnju OHR-a izazvao je memorandum o saradnji koji je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a 23. juna potpisalo s moskovskom policijom. Budući da sadržaj dokumenta nije objavljen, ostaje otvoreno pitanje njegove usklađenosti s ustavnim i pravnim okvirom BiH.

Smrt Ratka Mladića produbila političke i društvene podjele

Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića 27. augusta ponovo je otvorila duboke podjele u Bosni i Hercegovini u vezi s ratnom prošlošću i odgovornošću za počinjene zločine.

Nakon njegove smrti u Republici Srpskoj pojavili su se murali i grafiti kojima se Mladić veliča. U Bratuncu je dan nakon njegove smrti ispisana i poruka „Svi Srbi su Ratkovi vojnici“.

Komemoracija održana 5. septembra u Domu Vojske Srbije u Beogradu okupila je i zvaničnike Republike Srpske, dok je sahrana dva dana kasnije privukla hiljade ljudi i sadržavala elemente službenih i vojnih počasti.

OHR je zabilježio i različite reakcije članova Predsjedništva BiH. Željka Cvijanović pohvalila je Mladićevu ratnu ulogu i njegove uslove pritvora ocijenila nehumanim. Željko Komšić kritikovao je prisustvo rukovodstva RS-a na sahrani, dok je Denis Bećirović veličanje Mladića osudio kao direktnu uvredu žrtvama genocida.

U izvještaju se podsjeća da su negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinilaca krivična djela prema Krivičnom zakonu BiH. Međutim, za pokretanje postupaka neophodno je djelovanje Tužilaštva BiH.

Istovremeno su bošnjački političari u Republici Srpskoj bili izloženi pritiscima zbog svojih izjava o Mladiću, a neki su i smijenjeni. Istraga koju provode Tužilaštvo i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a obuhvatila je i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Predstavnici Centra smatraju da je riječ o obliku pritiska na ovu instituciju.

Izbori obilježeni manjom izlaznošću i nacionalističkom retorikom

Opći izbori održani 4. oktobra protekli su uz prvu primjenu novih izbornih tehnologija na teritoriji cijele BiH. Prema izvještaju, nije bilo većih tehničkih problema, a biometrijska identifikacija birača bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva.

Izlaznost je iznosila 42,02 posto, što je osjetno manje u odnosu na 50,43 posto zabilježenih na izborima 2022. godine. OHR navodi da je na manju izlaznost djelimično mogla utjecati i primjena biometrijske provjere birača.

Predizbornu kampanju obilježili su populistička i nacionalistička retorika te zloupotreba javnih resursa. Centralna izborna komisija BiH, prema ocjeni iz izvještaja, dobila je malu ili nikakvu podršku drugih institucija, kao i nedovoljan odgovor na zahtjeve za dodatnim osobljem.

Preliminarni rezultati pokazali su nastavak dominacije stranaka koje političku podršku grade prvenstveno na etničkim osnovama. SNSD je zadržao poziciju najjače političke stranke u Republici Srpskoj.

Zbog političkih podjela i komplikovanih odnosa između stranaka, OHR očekuje da bi formiranje vlasti moglo potrajati, što bi dodatno usporilo napredak BiH na evropskom putu.

Sporovi oko nacionalnih spomenika i blokade u Mostaru

Izvještaj se osvrće i na sporove u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Predsjedništvo BiH je 29. juna, glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića, imenovalo četiri nova člana Komisije. Željka Cvijanović ocijenila je da je riječ o odluci štetnoj po vitalni interes Republike Srpske, što je potvrdila i Narodna skupština RS-a. Bećirović se potom obratio Ustavnom sudu BiH.

U Mostaru su neslaganja oko imenovanja dovela do toga da Klub Bošnjaka bojkotuje sjednice Gradskog vijeća, dodatno otežavajući rad ovog lokalnog predstavničkog tijela.

OHR je u izvještaju naveo i finansijske podatke o svom radu. Budžet Ureda visokog predstavnika za 2026/2027. godinu iznosi 5.974.770 eura, dok je gotovo 700.000 eura ostalo nenaplaćeno zbog neuplaćenih doprinosa pojedinih država.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto: FTV)