Amir Sužanj: Only Fans and Horses

Ko kaže da mi nismo odrasli, ozbiljni ljudi, koji se bave ozbiljnim stvarima koje pristaju odraslim ljudima. Eto baš prije dva-tri dana mediji objaviše kako su građani Bosne i Hercegovine na platforme sa sadržajima za odrasle tokom  finansijske 2025. godine skršili 4,8 miliona maraka.

Ovaj finansijski bilans, kaže struka, predstavlja skok od čak 22 posto u odnosu na prethodnu godinu, a možemo samo zamisliti koliki je skok u finansijskoj 2026.  godini u odnosu na tu referentnu 2025. Kad se ti procenti prevedu u praksu, ispade da se u Bosni i Hercegovini na sadržaje za odrasle dnevno u prosjeku izdvajalo oko 13.280 maraka – haman k’o za vodu, što znači da se i sadržaji za odrasle, prema količini novca potrošenoj na dnevnoj bazi, mogu smatrati osnovnom životnom potrebom. Ekonomski stručnjaci bi, opet prema brojevima koji pokazuju koliko se iz godine u godinu povećavaju izdvajanja za tu namjenu, trebali ozbiljno razmisliti da se i izdaci za ove sadržaje, kad su već toliki po dnevnoj potrošnji, statistički svrstaju u potrošačku korpu. 

Statistika pokazuje da se i ovdje vodi računa o nacionalnom, odnosno entitetskom balansu, kako ne bi došlo do prenosa nadležnosti. U izdvajanju sredstava za sadržaje za odrasle prednjači političko Sarajevo – milion i 60 hiljada maraka – slijedi Banjaluka sa nešto manje od 435 hiljada maraka, a Mostar je na stabilnom trećem mjestu i bilježi blagi rast, pa je na gotovo 190 hiljada maraka. Ove podatke, međutim, treba uzeti s rezervom jer znamo da je u Sarajevu smješten kompleks državnih institucija i drugih objekata od državnog značaja i da mnogi ljudi iz drugih područja svaki dan ili sedmično dolaze u prijestolnicu na posao, pa je sasvim prirodno da dio sredstava usmjerenih za platforme za odrasle otpada na tu kategoriju korisnika. 
 
Agencije koje su došle do ovih podataka nisu, međutim, posebno istraživale koliki se postotak ovih izdvajanja plaća iz budžeta. odnosno u kolikoj mjeri su  korisnici ovih sadržaja ljudi iz institucija. Iskustvo nas uči da je udio budžetskih sredstava u raznim vrstama investiranja u proizvode iz uvoza, naročito u one sofisticirane kao u ovom slučaju, uvijek visok, pa nema nikakvog razloga da i ovog puta bude drugačije – kad država plaća, ljudi iz institucija su uvijek na samom vrhu hranidbenog lanca. Kad je već tako, u finansijskim službama institucija trebalo bi ozbiljno razmisliti o još jednom funkcionerskom dodatku. Kad već imaju dodatke za rad u komisijama, za putne troškove, za dnevnice, za korištenje telefona, kad imaju bijeli hljeb i slične beneficije, trebalo bi, brate, izglasati još jedan dodatak – za sadržaje za odrasle, makar to bila tek jedna sporedna stavka u dodacima za odvojeni život. Nije lako funkcionerima odvojenim od porodica dok se bore za napredak na evropskom putu. Država treba omogućiti da čovjek ima nešto što će mu u samoći noći zagrijati srce i razgaliti usamljenu dušu, nećemo ga valjda dovesti u poziciju da, tako usamljen i sjetan, još mora i stoti put gledati “Oficir i džentlmen” ili “Mandolinu kapetana Korelija”. A i šta bi drugo čovjek iz institucija i mogao raditi u gluho doba noći na evropskom putu… Ili u beskonačnoj pustoši dugog radnog vremena, svejedno.  

Sociolozi ukazuju na jednu zabrinjavajuću pojedinost – koliko god da smo posljednjih godina povećali ulaganja u sadržaje za odrasle, mi smo još daleko iza zemalja u regionu, koje napreduju mnogo brže. U šest zemalja regije ukupna potrošnja na ove namjene premašila je 62 miliona eura. Hrvatska, kao još friška članica Evropske unije, daleko je ispred nas sa 20,6 miliona, Slovenija, kao nekadašnja najnaprednija i najrazvijenija republika bivše nam Jugoslavije, izdvojila je u tom referentnom periodu 18,3 miliona, a Srbija je dostigla ulaganja od 15,8 miliona eura, što samo po sebi pokazuje da je ta zemlja u periodu vladavine Aleksandra Vučića rapidno napredovala i na tom planu. 

To i pred nas postavlja obavezu da mnogo više ulažemo u sadržaje na  platformama za odrasle kako ne bismo izgubili korak za regionom. Bez osjetnog povećanja ulaganja u strateške oblasti napretka i prosperiteta, teško ćemo u dogledno vrijeme dostići evropske standarde i osigurati sebi punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

(TIP/Izvor: BHRT/Autor. Amir Sužanj/Foto: Ilustracija/N1)