Britanski parlamentarac: OHR treba predvoditi proces okončanja međunarodnog protektorata u BiH

Politika

Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) ne treba ni ukinuti ni održavati u nedogled, već ga treba iskoristiti još jednom – kako bi sam sebe učinio suvišnim, ocijenio je Christopher Geidt, član Doma lordova britanskog parlamenta i savjetnik nekoliko bivših visokih predstavnika u BiH.

„To podrazumijeva ponovno sazivanje Vijeća za provedbu mira (PIC) na ministarskom nivou, sužavanje njegovog (OHR-ovog) mandata na jedan konkretan zadatak te imenovanje osobe s dovoljnim autoritetom, prihvatljive i Washingtonu i Evropljanima, koja bi pregovarala o uređenju Bosne i Hercegovine nakon OHR-a i usmjerila bonske ovlasti ka tom konačnom cilju“, napisao je lord Geidt u autorskom tekstu za briselski portal EUalive.

Prema njegovim riječima, BiH je provela tri decenije u stanju „suspenzije“ između međunarodnog nadzora i suverene odgovornosti. Cilj sada ne bi trebao biti produžavanje takvog stanja za još 30 godina, već njegovo okončanje na svjestan i vjerodostojan način, u interesu suvereniteta Bosne i Hercegovine, ali i američkih i evropskih interesa.

„Tada bi Bosna mogla učiniti ono za šta je odavno spremna: graditi vlastitu budućnost umjesto da je samo trpi“, ocijenio je Geidt, suosnivač i direktor fondacije WB30 sa sjedištem u Hagu, koja se zalaže za istovremeni prijem svih šest zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju do 2030. godine.

Geidt je ocijenio da je spor o tome ko bi trebao naslijediti visokog predstavnika u BiH razotkrio dublji razdor između Washingtona i Brisela, odnosno otvorio pitanje šta učiniti s međunarodnim protektoratom koji je, prema prvobitnim planovima, trebao biti okončan prije nekoliko decenija.

Sjedinjene Američke Države (SAD) su u pravu kada tvrde da BiH mora prevazići model neograničenog stranog nadzora, dodao je. Međutim, ako Washington želi Bosnu i Hercegovinu otvorenu za američke investicije i poslovnu saradnju, samo slabljenje mehanizma koji upravlja zemljom već tri decenije neće dovesti do tog cilja.

„Evropljani sumnjaju da SAD pokušavaju nametnuti svoj utjecaj u institucijama koje je Brisel godinama gradio, dok Amerikanci sumnjaju da Evropljani žele održati protektorat koji je odavno izgubio svoju svrhu. U obje sumnje ima istine, a paraliza ne donosi korist nijednoj strani“, ocijenio je lord Geidt.

Dodao je da ništa od navedenog ne opravdava bosanskohercegovačku političku klasu, čiji su pripadnici u prevelikoj mjeri ostali „zarobljeni u prošlosti“ i ponašaju se provokativno upravo zato što ih ovlasti visokog predstavnika štite od posljedica njihovih postupaka.

„Međutim, protektorat je učvrstio kulturu u kojoj je odgovornost uvijek na nekom drugom. Podjele u Bosni djelimično su održavane upravo onim strukturama koje su ih trebale zaliječiti“, naveo je Geidt, dugogodišnji glavni savjetnik kraljice Elizabethe II.

Ako je cilj suverenija i ekonomski otvorenija BiH, dodao je Geidt, pitanje nije treba li OHR postojati zauvijek, jer to svakako ne bi trebalo, već kako ostaviti iza sebe državu sposobnu da opstane bez njega.

„Upravljano povlačenje pruža veći utjecaj od pasivnog distanciranja. Alternativa je vakuum u kojem ukorijenjeni interesi iskorištavaju etničke podjele, dok se vanjske sile, koje nisu nužno posvećene suverenitetu Bosne, nadmeću za utjecaj“, ocijenio je Christopher Geidt.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Beta/Foto: Screenshot)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.