Šta nasljeđujemo od majke, a šta od oca? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Jeste li se ikada zapitali zašto dijete ima očev nos, majčine oči, ali karakter koji ne nalikuje ni jednom roditelju? Ili od koga je naslijedilo inteligenciju, sklonost debljanju ili probleme s koncentracijom? O nasljeđivanju postoji mnogo popularnih teorija, no genetika pokazuje da su stvari znatno složenije nego što se na prvi pogled čini.

Često se može čuti da djeca inteligenciju nasljeđuju od majke, a sklonost nakupljanju kilograma od oca. Međutim, takve tvrdnje nisu znanstveno potvrđene kao opća pravila. Većina osobina rezultat je djelovanja brojnih gena koje dobivamo od oba roditelja, ali i utjecaja okoline, odgoja i životnih navika.

Od koga nasljeđujemo sklonost debljanju?

Na tjelesnu težinu utječu genetika, prehrana, tjelesna aktivnost, san i brojni drugi čimbenici. U ljudskom tijelu postoje različite vrste masnog tkiva, među kojima su bijelo i smeđe masno tkivo. Bijelo prvenstveno služi za pohranu energije, dok smeđe sudjeluje u stvaranju topline i regulaciji tjelesne temperature.

Ponekad se tvrdi da smeđe, odnosno takozvano dobro masno tkivo, nasljeđujemo od majke, a bijelo od oca. No ne postoji jednostavno pravilo koje bi potvrdilo takvu podjelu.

Geni oba roditelja mogu utjecati na metabolizam, apetit i raspodjelu masnog tkiva. To ipak ne znači da će dijete čiji roditelji imaju višak kilograma nužno imati isti problem. Genetska predispozicija nije isto što i unaprijed određena tjelesna težina.

Je li istina da inteligenciju nasljeđujemo od majke?

Jedan od najraširenijih mitova o genetici jest tvrdnja da djeca inteligenciju nasljeđuju prvenstveno od majke. Ta se ideja često povezuje s činjenicom da se određeni geni važni za razvoj mozga nalaze na kromosomu X.

Međutim, inteligencija je složena osobina na koju utječe velik broj gena raspoređenih na različitim kromosomima. Dijete ih nasljeđuje od oba roditelja, a ne samo od majke.

Osim genetike, važnu ulogu imaju prehrana, obrazovanje, poticajno okruženje, iskustva tijekom odrastanja i mogućnosti za učenje. Zato se kognitivne sposobnosti ne mogu jednostavno pripisati jednom roditelju.

Problemi s koncentracijom i pažnjom

Genetika ima važnu ulogu i u sposobnosti održavanja pažnje. Primjerice, poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) ima izraženu nasljednu komponentu, ali ne postoji jedan gen koji određuje hoće li ga dijete razviti.

U njegovu nastanku sudjeluje više genetskih i drugih bioloških čimbenika. Istraživanja proučavaju gene povezane s radom neurotransmitera, uključujući dopamin, koji sudjeluje u regulaciji pažnje i motivacije.

Ipak, nije točno da se problemi s koncentracijom nasljeđuju isključivo od majke ili oca. Na njih mogu utjecati i razvojni te okolišni čimbenici.

Ko utječe na početak puberteta?

Dob u kojoj dijete ulazi u pubertet također je djelomično nasljedna. Ako su roditelji ranije ili kasnije ušli u pubertet, postoji mogućnost da će i njihovo dijete imati sličan razvojni obrazac.

Znanstvenici su otkrili da određeni geni, čije djelovanje ovisi o tome od kojeg su roditelja naslijeđeni, mogu utjecati na vrijeme početka puberteta. U nekim rijetkim slučajevima važnu ulogu imaju geni naslijeđeni od oca.

Međutim, ni ovdje ne postoji univerzalno pravilo. Na početak puberteta utječu i prehrana, tjelesna težina, opće zdravstveno stanje te drugi čimbenici.

Nasljeđujemo li raspoloženje i sklonost depresiji?

Ako su jedan ili oba roditelja skloni depresiji ili drugim poremećajima raspoloženja, dijete može imati povećanu genetsku predispoziciju za razvoj sličnih teškoća.

No to ne znači da će ih nužno razviti. Mentalno zdravlje oblikuje se složenim međudjelovanjem genetike, životnih iskustava, stresa, obiteljskog okruženja i drugih čimbenika.

Jednako tako, ne možemo jednostavno reći da emocionalnu osjetljivost nasljeđujemo od majke, a temperament od oca. Riječ je o osobinama na koje utječu brojni geni i iskustva.

Određuje li otac hoće li se roditi dječak ili djevojčica?

Kod uobičajenog kromosomskog određivanja spola jajna stanica nosi kromosom X, dok spermij može nositi kromosom X ili Y. Njihova kombinacija najčešće određuje hoće li se dijete razvijati s kromosomima XX ili XY.

Zbog toga se kaže da otac određuje kromosomski spol djeteta. Međutim, nije znanstveno potvrđeno da muškarci koji imaju više braće ili sestara određenog spola zbog toga nužno imaju veću vjerojatnost dobiti sina ili kćer.

Rizik od Alzheimerove bolesti

Obiteljska povijest Alzheimerove bolesti može biti važna za procjenu rizika, ali nije točno da se sklonost toj bolesti nasljeđuje isključivo ili prvenstveno od majke. Jedan od poznatijih genetskih čimbenika rizika jest varijanta gena APOE, poznata kao APOE ε4, koja se može naslijediti od bilo kojeg roditelja.

Ipak, prisutnost te varijante ne znači da će osoba sigurno razviti bolest. Na rizik utječu dob, kardiovaskularno zdravlje, životne navike i brojni drugi čimbenici. Postoje i rijetki nasljedni oblici Alzheimerove bolesti povezani s drugim genima.

Može li se neplodnost naslijediti?

Na plodnost utječu brojni genetski, hormonski, zdravstveni i okolišni čimbenici. Određeni nasljedni poremećaji mogu utjecati na reproduktivno zdravlje, no nije točno da se ženska neplodnost u pravilu nasljeđuje od oca.

U većini slučajeva nije moguće izdvojiti samo jednog roditelja kao izvor predispozicije. Uzroci poteškoća sa začećem često su složeni i mogu uključivati više različitih čimbenika.

Geni su važni, ali ne određuju sve

Iako od svakog biološkog roditelja dobivamo približno polovicu nuklearne DNK, način na koji se naslijeđeni geni izražavaju mnogo je složeniji. Neke osobine ovise o jednom genu, ali većina onih koje svakodnevno primjećujemo, poput inteligencije, tjelesne težine i temperamenta, povezana je s velikim brojem gena.

Zato je pogrešno tvrditi da je jedan roditelj zaslužan za djetetovu inteligenciju, a drugi za njegovu sklonost debljanju. Genetika utječe na naše predispozicije, ali okruženje i životne okolnosti imaju važnu ulogu u tome kako će se one razviti, piše Index.hr.

(TIP7Foto: Ilustracija/Index)