Kantoni u FBiH se različitim demografskim mjerama bore protiv bijele kuge

Mladi u Bosni i Hercegovini nisu odustali od želje za porodicom i roditeljstvom, ali odluku o tome kada će je zasnovati sve više određuju siguran posao, mogućnost samostalnog stanovanja, dostupnost vrtića i sposobnost usklađivanja rada i brige o djetetu. Iako kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine razvijaju sve širi krug mjera podrške porodicama i mladima, pregled tih mjera pokazuje da mjesto prebivališta i dalje u velikoj mjeri određuje kakvu će i koliku pomoć porodica moći dobiti.

Upravo zato se pronatalitetna politika ne može promatrati samo kroz iznos koji roditelji dobiju nakon rođenja djeteta. Ako mladi nemaju mogućnost da se osamostale, riješe stambeno pitanje ili osiguraju dostupnu brigu o djeci, jednokratni poticaji teško mogu biti odgovor na mnogo širi demografski problem.

Pregled mjera koje se trenutno provode u Federaciji Bosne i Hercegovine pokazuje da se sistem podrške postepeno širi, od porodiljskih naknada, dječijeg dodatka i pomoći za novorođenčad, preko subvencioniranja vrtića i produženog boravka, do subvencija za kiriju, stambene kredite i prvo rješavanje stambenog pitanja.

Takav pristup potvrđuju i rezultati istraživanja Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), objavljeni u julu ove godine.

Istraživanje provedeno 2025. među 758 ispitanika iz BiH u dobi od 18 do 39 godina pokazalo je da mladi i dalje žele porodicu, ali odluke odgađaju zbog ekonomskih i drugih prepreka. Kao veoma važan razlog za odgađanje roditeljstva 36 posto ispitanika navelo je finansije, 35 posto pronalazak odgovarajućeg partnera, 33 posto zdravstvena pitanja, a 24 posto nedostatak odgovarajućeg stana. Kod sklapanja braka finansijsku nesigurnost kao veliku prepreku vidi 32 posto ispitanika, a stanovanje 18 posto.

UNFPA u analizi ukazuje na svojevrsni lanac životnih odluka – stabilno zaposlenje prethodi samostalnom stanovanju, ono stabilnom partnerstvu, a partnerstvo roditeljstvu.

Ako nedostaje jedna od tih karika, naredni koraci se pomjeraju. Zato regionalni izvještaj zaključuje da finansijski poticaji koji se pojavljuju tek u trenutku kada bi mladi trebalo da dobiju dijete imaju ograničen domet ukoliko prije toga nisu riješene prepreke u zapošljavanju, stanovanju, zdravstvu i usklađivanju porodičnog i poslovnog života.

Brojevi pokazuju zbog čega se o tome sve češće govori kao o razvojnom, a ne samo socijalnom pitanju. U Federaciji BiH je tokom 2025. godine rođeno 15.387 djece, dok je umrla 20.541 osoba, pa je prirodni priraštaj bio negativan za 5.154 stanovnika.

Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u devet od deset kantona. Jedini izuzetak bio je Zapadnohercegovački kanton, sa 919 rođenih i 779 umrlih, odnosno pozitivnim prirodnim priraštajem od 140.

Federalni zavod za programiranje razvoja upozorava da broj živorođenih kontinuirano pada, a ukupna stopa fertiliteta u FBiH je 2024. iznosila 1,12 djeteta po ženi, znatno ispod približno 2,1 potrebnih za prostu reprodukciju stanovništva. Isti Zavod ukazuje i na neujednačenost finansijskih izdvajanja za zaštitu porodice, djece i mladih na području Federacije.

Dio razlika među kantonima ublažen je federalnim Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom. Dva osnovna prava uređena na nivou Federacije su dječiji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, dok kantoni mogu utvrđivati dodatna prava u skladu sa svojim mogućnostima.

S obzirom na to da je najniža plata u FBiH za 2026. utvrđena na 1.027 KM, dječiji dodatak, koji iznosi 19 posto minimalne plate, iznosi oko 195 KM mjesečno. Pravo je, uz određene izuzetke, vezano za prihodovni cenzus od 40 posto minimalne plate po članu domaćinstva, odnosno oko 411 KM. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navodi da je za dječiji dodatak u 2026. planirano 228 miliona KM i da ga prima gotovo 100.000 djece.

Nezaposlena porodilja po federalnom zakonu ostvaruje 55 posto minimalne plate, odnosno oko 565 KM mjesečno, najduže 12 mjeseci. Istovremeno je treću godinu zaredom planirano 16 miliona KM za jednokratnu pomoć od 1.000 KM za svako novorođeno dijete u Federaciji.

Međutim, naknade zaposlenim porodiljama i brojna dodatna prava još su uređeni kantonalnim propisima. Upravo tu nastaju razlike. Federalni zavod za programiranje razvoja konstatira da se naknada zaposlenoj porodilji i dalje isplaćuje u skladu s kantonalnim pravilima, dok se dodatne subvencije, vrtići, stanovanje i druga prava razvijaju različitom dinamikom.

Federacija je istovremeno napravila još jedan korak prema demografskoj politici, od 200 miliona KM pomoći dodijeljene kantonima, svaki kanton je obavezan najmanje 20 posto svog iznosa utrošiti na demografske politike i mjere i o tome izvijestiti do kraja 2026. godine. To znači da je najmanje 40 miliona KM federalnog transfera vezano upravo za tu namjenu.

Međutim, obim pomoći i dalje u značajnoj mjeri zavisi od mjesta prebivališta. Dok pojedini kantoni razvijaju širi paket podrške koji prati mlade i prije nego što dobiju dijete, u drugim sredinama pomoć je i dalje uglavnom koncentrirana na period nakon rođenja.

Kanton Sarajevo posljednjih godina podršku porodici širi izvan klasičnih novčanih naknada. U budžetu za 2026. zadržan je nivo porodiljskih naknada od 1.261 KM, dok sistem zaštite porodice s djecom, uz federalna prava, obuhvata dodatnu pomoć zaposlenim i nezaposlenim porodiljama, pomoć za opremu novorođenčeta i prehranu djeteta.

Poseban dio politike usmjeren je na predškolski odgoj – za sufinansiranje boravka djece u privatnim vrtićima u školskoj 2026/27. osigurano je 17 miliona KM, uz subvenciju od 235 KM mjesečno za cjelodnevni i 120 KM za poludnevni boravak te dodatne pogodnosti za porodice s troje i više djece.

Nova dimenzija politike prema mladima otvorena je stanovanjem. U septembru je raspisan javni poziv kojim mladi bračni i vanbračni parovi od 18 do 35 godina mogu dobiti do 300 KM mjesečno za najamninu tokom 12 mjeseci. Za program je u 2026. osigurano 300.000 KM. Inicijativu za ovu mjeru pokrenuo je predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić, koji je u julu 2022. godine podnio zastupničku inicijativu Skupštini KS sa ciljem da se sistemski pomogne mladim parovima koji nemaju početni kapital niti su kreditno sposobni za kupovinu vlastite nekretnine.

Tuzlanski kanton također kombinira novčanu podršku, predškolski odgoj i mjere ekonomskog osamostaljivanja. Dodatnom kantonalnom pomoći porodiljske naknade u 2026. dostižu 996 KM za zaposlene čija je osnovna naknada niža od tog iznosa, dok nezaposlene porodilje uz federalnu naknadu dobijaju dodatak iz kantonalnog budžeta do istog ukupnog iznosa.

Uz ranije subvencije vrtića za socijalno osjetljive kategorije, ove godine uveden je širi program kojim 1.140 djece dobija po 700 KM za troškove boravka u predškolskim ustanovama, za što je izdvojeno 770.000 KM.

TK istovremeno ulaže u samu dostupnost vrtića. Za izgradnju javnih predškolskih ustanova u sredinama koje ih nemaju i unapređenje postojećih prvobitno je planirano 900.000 KM, uz dodatna sredstva za opremu i didaktički materijal.

U augustu su ugovoreni kapitalni projekti vrijedni 892.292 KM, od čega 736.000 KM za Kalesiju i Teočak, koje nemaju javnu predškolsku ustanovu. Broj djece obuhvaćene predškolskim sistemom u kantonu povećan je sa 3.388 u pedagoškoj 2022/23. na 4.964 u tekućoj pedagoškoj godini. Uz to, od programa podrške mladima u vrijednosti 954.000 KM, 300.000 KM namijenjeno je subvencioniranju kamata na stambene kredite, a 280.000 KM razvoju poduzetništva mladih.

U Zeničko-dobojskom kantonu najveći pojedinačni iznos usmjeren je na porodiljske naknade. Za zaposlene i nezaposlene porodilje u 2026. planirano je 49 miliona KM, mjesečna naknada iznosi 1.000 KM, a prošle godine koristilo ju je oko 4.100 porodilja. Cjelokupan program Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica za ovu godinu vrijedan je 79,2 miliona KM.

Na kantonalnu podršku, međutim, nadovezuju se vrlo različite mjere gradova i općina. Podaci koje je Vlada ZDK prikupila za 2025. pokazuju, naprimjer, da je u Usori pomoć iznosila 500 KM za prvo i drugo, a 1.000 KM za treće i svako naredno dijete; Tešanj je izdvajao 500 KM za treće i svako naredno dijete, a Grad Zenica 330 KM za drugo i svako naredno dijete.

Doboj Jug je pomoć određivao prema redoslijedu rođenja – 600 KM za prvo i drugo, 900 KM za treće i 1.100 KM za četvrto i svako naredno dijete. To pokazuje da čak i unutar istog kantona mjesto prebivališta može značajno promijeniti ukupan iznos podrške koju porodica dobije.

Srednjobosanski kanton ove je godine izmijenio zakon kako zaposlena porodilja ne bi mogla primati manje od nezaposlene. Ranije je minimalna naknada zaposlenoj porodilji bila vezana za 55 posto najniže plate iz prethodne godine, dok je kod nezaposlene korištena minimalna plata iz tekuće godine, što je nakon rasta minimalne plate dovelo do razlike između dvije kategorije.

Skupština SBK je u februaru izmjenom zakona tu razliku uklonila.

Podrška u SBK nije ograničena na porodiljske naknade. Kanton ima sistem subvencioniranja boravka djece u predškolskim ustanovama u rasponu od 30 do 100 posto troška, zavisno od kategorije porodice, a pravo na 30-postotnu subvenciju predviđeno je i za djecu iz porodica sa dvoje i više djece. Sistem se nastavlja primjenjivati i u 2026. godini. Za drugo polugodište školske 2025/26. Kanton je izdvojio i 140.000 KM za sufinansiranje troškova prijevoza učenika osnovnih škola.

Unsko-sanski kanton zadržava vlastiti obračun naknade zaposlenim majkama, zasnovan na 50 posto prosječne plate ostvarene u šest mjeseci prije poroda, uz propisani minimalni prag.

Međutim, mjere usmjerene prema mladima ove godine proširene su na stanovanje. U augustu su raspisana dva odvojena javna poziva – jedan za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja mladih, a drugi za subvencioniranje dijela zakupnine stana ili kuće, nakon čega su donesene i odluke o oba programa. Time se podrška ne veže samo za one koji mogu kupiti nekretninu, nego i za mlade koji stambeno pitanje trenutno rješavaju kao podstanari.

Hercegovačko-neretvanski kanton razvio je drukčiji model stambene podrške. Mlade porodice koje prvi put rješavaju stambeno pitanje mogu dobiti refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina, odnosno rente i troškova uređenja građevinskog zemljišta. Za tu namjenu u 2026. osigurano je 750.000 KM.

U prethodne dvije godine pravo je ostvarila 141 mlada porodica, kojoj je isplaćeno ukupno 908.700 KM, dok je samo u prva dva mjeseca ove godine 16 porodica dobilo 108.300 KM. HNK je istovremeno za naknade majkama u radnom odnosu u ovogodišnjem budžetu planirao četiri miliona KM, za nezaposlene majke 5,215 miliona, a za jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta 750.000 KM.

U Zapadnohercegovačkom kantonu, jedinom kantonu koji je 2025. imao pozitivan prirodni priraštaj, nezaposlena majka u 2026. prima 564,85 KM mjesečno tokom 12 mjeseci, dok se za treće i svako naredno dijete isplaćuje 513,50 KM mjesečno. Kanton izdvaja i sredstva za opremanje novorođene djece, nabavku udžbenika za osnovce i prijevoz učenika, dok se na te mjere nadovezuju programi gradova i općina.

Upravo lokalni nivo pokazuje koliko paket podrške može biti širi od jedne kantonalne naknade. U Širokom Brijegu za svako novorođeno dijete propisano je jednokratnih 500 KM. Ljubuški u 2026. subvencionira privatne vrtiće sa 70 KM mjesečno po djetetu jasličke i 60 KM po djetetu predškolske dobi, uz ograničenje cijene koju vrtić može naplatiti roditeljima na 240 odnosno 220 KM.

U Posušju je odlukom lokalne vlasti utvrđena pomoć od 500 KM za treće i 1.000 KM za četvrto i svako naredno novorođeno dijete. Općina Grude, s druge strane, u budžetu ima 817.000 KM za prijevoz učenika, 400.000 KM za Dječji vrtić Grude te posebna izdvajanja za produženi boravak učenika. Kanton je ove godine osigurao i milion KM za izgradnju novog javnog vrtića u Posušju.

Pozitivan prirodni priraštaj ZHK ne znači, međutim, da se takav rezultat može pripisati pojedinačnoj naknadi ili programu. Na broj rođenih utiču dobna struktura stanovništva, migracije, zaposlenost, broj žena u fertilnoj dobi i drugi faktori, pa bi za ocjenu efekata konkretne mjere bila potrebna dugoročnija analiza.

Posavski kanton već nekoliko godina ima poseban zakon za pomoć mladim porodicama koje prvi put rješavaju stambeno pitanje. Za 2026. je za stambeno zbrinjavanje mladih porodica i socijalnih kategorija utvrđen grant od 550.000 KM, iz kojeg se finansiraju postojeće obaveze i novi korisnici, a novi javni poziv objavljen je krajem augusta. U augustu je kantonalni doplatak za djecu povećan sa 70 na 80 KM mjesečno.

Bosansko-podrinjski kanton podršku je više usmjerio kroz sistem prava porodice s djecom. Među naknadama koje su redovno isplaćivane i u 2026. su pomoć nezaposlenoj majci za vrijeme trudnoće i poroda, pomoć zaposlenoj porodilji, jednokratna pomoć za opremu novorođenčeta, pomoć za prehranu bebe i majke dojilje te posebna pronatalitetna naknada za treće, četvrto i peto dijete.

Za ta prava je samo za august isplaćeno oko 291.000 KM.

Kanton 10 ove je godine uveo univerzalniju jednokratnu mjeru, 1.200 KM za svako dijete rođeno u 2026. godini, uz propisane uvjete državljanstva i prebivališta.

Pregled kantonalnih politika pokazuje i bitnu razliku u samom dizajnu mjera. Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton uveli su pomoć za plaćanje kirije, Tuzlanski subvencionira kamate na stambene kredite, HNK vraća dio troškova vezanih za kupovinu ili gradnju prve nekretnine, dok Posavski kanton ima poseban sistem subvencioniranja prvog rješavanja stambenog pitanja.

Subvencija kamate pomaže onome ko već može dobiti stambeni kredit. Povrat poreza pomaže nakon kupovine nekretnine. Subvencija najamnine može obuhvatiti i par koji još nema kreditnu sposobnost niti kapital potreban za kupovinu stana.

Slična razlika postoji između jednokratne pomoći nakon rođenja i usluge koja traje godinama. Hiljadu KM za novorođenče pomaže u prvim troškovima, ali subvencionirani vrtić, produženi boravak, besplatni udžbenici ili mjesečni dodatak utječu na porodični budžet mnogo duže.

Prava porodica zavise od toga jesu li roditelji zaposleni, koliki su prihodi domaćinstva, koliko imaju djece, koriste li javni ili privatni vrtić, jesu li podstanari ili kupuju prvu nekretninu, kao i od mjesta prebivališta. Na kantonalne i federalne mjere dodatno se nadovezuju programi gradova i općina, od naknada za novorođenčad i sufinansiranja vrtića do stambenih i drugih poticaja, zbog čega dvije porodice s gotovo istim prihodima i brojem djece mogu imati različit nivo javne podrške.

Takve razlike otvaraju i pitanje šta se uopće može smatrati pronatalitetnom politikom.

Naknada za treće dijete direktno je osmišljena s pronatalitetnim ciljem. Besplatan udžbenik, produženi boravak ili subvencija vrtića prvenstveno su obrazovna i socijalna mjera. Povoljniji stan za mlade može biti stambena politika. Program samozapošljavanja pripada ekonomskoj politici.

Za mladu osobu koja odlučuje da li može zasnovati porodicu, međutim, granice između tih resora nisu tako jasne. Stanarina, sigurnost zaposlenja, cijena vrtića i mogućnost da dijete ostane u produženom boravku nakon završetka nastave dio su istog kućnog budžeta i organizacije svakodnevnog života.

U tome je i razlika između politike koja reagira nakon rođenja djeteta i politike koja pokušava stvoriti uvjete da mladi odluku o roditeljstvu uopće mogu donijeti.

Podaci UNFPA-e sugeriraju da problem nije moguće svesti na pretpostavku da mlađe generacije ne žele djecu. Ispitanici žele partnerstvo i porodicu, ali finansijsku sigurnost, posao i samostalno stanovanje vide kao korake koji tome prethode.

Istovremeno, uprkos sve većem broju pojedinačnih programa podrške, ukupna demografska slika Federacije ostaje nepovoljna. Prošle godine umrlo je više od 5.000 ljudi nego što je rođeno. Prošle godine je završena s više od 5.000 umrlih nego rođenih. To ne znači da određene mjere nemaju efekta, niti se njihov rezultat može pouzdano mjeriti na osnovu jedne godine, ali pokazuje da se demografska politika ne može ocjenjivati samo prema visini jedne naknade ili broju korisnika jednog programa.

U Federaciji BiH tako se postepeno gradi širi sistem podrške, od federalnog dječijeg dodatka i pomoći novorođenčadi, preko kantonalnih porodiljskih naknada, do subvencija vrtića, stanovanja i školskih programa. Ali taj sistem i dalje nije jedinstven.

Za mlade zato nije važno samo koliko će podrške dobiti nakon rođenja djeteta. Jednako je važno mogu li prije toga pronaći posao od kojeg mogu živjeti i stan koji mogu platiti, a nakon rođenja mjesto u vrtiću, dostupnu brigu o djetetu i podršku koja neće prestati nakon prve godine.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Ilustracija)