Industrija pada, turizam raste, može li Tuzla promijeniti privredni smjer?

Tuzlanska regija, desetljećima poznata kao jedan od najvećih industrijskih bazena Bosne i Hercegovine, ove godine bilježi značajan pad industrijske proizvodnje, ali istodobno i rast turizma.

Industrijska proizvodnja u Tuzlanskom kantonu u prvih šest mjeseci ove godine manja je za 11,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posebno izražen pad zabilježen je u lipnju, kada je industrijska proizvodnja pala gotovo 18 posto.

Ekonomisti dio razloga vide u poremećajima globalnih lanaca opskrbe izazvanim ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali upozoravaju i na strukturne probleme domaće industrije. Pad se bilježi u baznim industrijama koje se nalaze u procesu tranzicije.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Bahrija Umihanić upozorava i na smanjenje prostora za izvoz proizvoda iz Tuzlanskog kantona.

„Mi imamo u ovom trenutku praktično sve manje prostora za izvoz naših proizvoda, a Tuzlanski kanton, pored pada industrijske proizvodnje, bilježi i pad u izvozu, a pad u izvozu, kada se događa u jednoj godini, njegove refleksije se osjećaju tek kasnije. Otuda će biti potrebno pozabaviti se i pitanjima podsticanja onih privrednih grana koje imaju izvozni potencijal, a to je u slučaju TK svakako prerađivačka industrija“, kazao je Umihanić.

Pad nije jednak u svim industrijskim granama. Proizvodnja farmaceutskih proizvoda i preparata pala je 41,6 posto, dok je prerada drveta zabilježila rast od 13 posto.

U sindikatima su zabrinuti zbog posljedica pada proizvodnje. Ilvana Smajović iz Sindikata hemije i nemetala Federacije BiH upozorava na domino efekt koji se već osjeti u različitim sektorima.

„Tu vam je prisutan domino efekat, zaustavljanjem Koksare, osjetile su i Željeznice, osjetila je Željezara, a evo svjedoci smo i prekida proizvodnje u Željezari Zenica. Svjedoci smo pada u elektroenergetskom sektoru proizvodnje, rudnicima, dakle sve ono što je praktično desetine hiljada radnika zapošljavalo i na desetine hiljada porodica zbrinjavalo, i održavalo u životu, je na koljenima“, rekla je Smajović.

Istodobno, turizam u Tuzlanskom kantonu bilježi rast. U prvih šest mjeseci ove godine povećan je za blizu devet posto. Ulaganja u turističku infrastrukturu, kao i nove aviolinije s Međunarodnog aerodroma Tuzla, pridonijeli su većem dolasku stranih turista.

Amira Jaganjac, ravnateljica Turističke zajednice Tuzla, ističe da je potrebno nastaviti s promocijom i digitalizacijom turističkih sadržaja.

„Ono što takođe moramo izdvojiti to je dakle i bolja i snažnija promocija Tuzle i TK. Dakako da ima tu još prostora za unapređenje i za dodatnu digitalizaciju sadržaja. Za povezivanje različitih destinacija, kako unutar TK tako i cijele BiH kako bismo turistima mogli ponuditi jednu zaokruženu ponudu“, kazala je Jaganjac.

Prema ocjeni profesora Umihanića, otvorenost i tranzicijska priroda gospodarstva mogu biti prednost u prilagodbi promjenama na globalnom tržištu. No za to će, kako navodi, biti potrebno prilagođavanje poduzeća i konkretna pomoć vlasti kroz ekonomske mjere.

(TIP/Izvor: BHRT/Autor. Samir Kahrović)