Ko se plaši PISA testiranja: BiH osam godina bez slike o znanju učenika

Završen je još jedan ciklus međunarodnog PISA testiranja funkcionalne pismenosti 15-godišnjaka. Bosna i Hercegovina ni ovaj put nije učestvovala, a razlog je – nedostatak političke volje. Plaši li se sistem suočavanja s vlastitim greškama ili s funkcionalno pismenim građanima?

Region provjerava znanje učenika

Sve države regiona omogućile su svojim učenicima provjeru funkcionalne pismenosti, a vlastitim obrazovnim sistemima da vide gdje griješe. Svi osim Bosne i Hercegovine. Učestvovali smo tek jednom – 2018. godine i dobili porazne rezultate.

Za sljedeće učešće Milorad Dodik, tada kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, stavio je veto na učešće države u ovom testiranju. Vlast u RS-u dala je saglasnost za učešće na PISA testiranju, pod uvjetom da rezultati učenika iz RS-a budu izdvojeni.

Namir Ibrahimović, član Centra za obrazovne inicijative Step by Step, smatra da postoje modeli koji bi omogućili izdvajanje rezultata, ali da je problem u nedostatku volje da se pronađe rješenje.

„Postoje takve prakse i u drugim državama. Recimo, Škotska ima izdvojene prakse u odnosu na Veliku Britaniju. Sporno je što ne postoji volja da se učini sve, pa makar to bili izdvojeni rezultati, da bismo mi dobili podatke o tome kakvo je stanje funkcionalne pismenosti. Kada ne postoje zvanični podaci, puno je jednostavnije zamajavati ljude iluzijama da nešto rade u obrazovanju, da se obrazovanje mijenja i da se ulaže u obrazovanje“, kazao je Ibrahimović.

Predlagani različiti modeli

Iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, koja je nadležna za provođenje PISA testiranja u Bosni i Hercegovini, još su 2020. naveli da su nakon zahtjeva Vlade RS-a radili na dodatnim modalitetima učešća države u ovim testiranjima, ali:

„Dogodilo se to da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, iz nama nepoznatih razloga, odluku o provedbi PISA istraživanja stavilo na dnevni red bez da je imalo priliku razmotriti nove prijedloge i saznanja“, naveli su iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Na naša pitanja koji su modaliteti tada ponuđeni te šta je u međuvremenu urađeno, iz Agencije su najavili dostavljanje odgovora u narednim danima.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a nisu odgovorili šta rade u vezi s ovim pitanjem i stupaju li u komunikaciju s resornim ministarstvima u Federaciji. Iz Federacije kažu:

„Bosna i Hercegovina na nivou Predsjedništva Bosne i Hercegovine mora donijeti odluku i prijaviti se na to međunarodno testiranje i tek onda mi možemo sjesti i dogovarati modalitete. Nama je apsolutno svejedno hoćemo li nastupiti kao odvojene obrazovno-administrativne jedinice, hoće li se djeca ispitivati po kantonima ili po entitetima. Bitno je da cijela Bosna i Hercegovina učestvuje na tom testiranju“, kazao je Benjamin Hedžić, savjetnik u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke.

Nova prilika tek 2029.

Do novog ciklusa 2029. pitanja: Je li nam prvo učešće uspjelo jer je ulaznu kartu platila Evropska unija ili novac uopće nije problem? Hoće li obrazovanje biti prioritet novog saziva Predsjedništva ili sistemu ni ne treba pismen narod? Jer, kako vladati kada taj narod nauči autoritete spustiti s trona?

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Hana Vranac/Foto Ilustracija)