Nermin Bijedić: Povratak znanju

Od  vremena srbijanske i hrvatske agresije na BiH, prošlo je više od 30 godina. Nakon genocida, opsade gradova, ogromnih civilnih i vojnih žrtava, željni hljeba i slobode, očekivali smo procvat naše države. Naivno vjerujući, kao ko zna koliko puta u prošlosti, u pravdu,  očekivali smo, kako su nam obećavali,  da ćemo u slobodi  jesti zlatnim kašikama.

Desila se sasvim suprotna stvar, sveopšta društvena dekadencija, ono što smo najmanje očekivali i najmanje željeli. Mnoga privredna preduzeća su likvidirana a sa njima su, kao najveće zlo,  u nepovrat otišla vrijedna specifična  znanja, sticana teškom mukom. Ne računajući ljudske žrtve, koje su ne nadoknadive, treba naglasiti da su štete koje su nastale u periodu tranzicije značajno premašile štete od ratnih dejstava.

Samo na prostoru Tuzle likvidirani su mnogi privredni subjekti UMEL, Elir, TTU-ROM, Guming, HAK-1,HAK-2 itd. Izgubljeno je na hiljade radnih mjesta. S radom su prestale renomirane naučne i stručne ustanove bez čijih se analiza, studija i projekata nije mogo zamisiliti razvoj društva i države. Ugašeni su Institut za hemijskog inženjrstvo i Institut za ekonomiju a Rudarski institut , Građavinski institut, Institut za zaštitu i obrazovanja su mimo zdrave pameti i svjetske prakse, privatizirani i svedeni na minimum svoje nekadašnje vrijednosti i društvenog značaja.

U vremenu tranzicije, koja u BiH predugo traje, većina, vrlo važnih zakona, odluka i rješenja,  na svim nivoima vlasti, je  donesena lajički bez naučne i stručne procjene o posljedicama njihove implementacije.  Slično je i u privredi, posebno u sektoru energije i rudarstva. Krupne privredne odluke, uglavnom politički motivisane, su deonešene bez prave   stručne i naučne analize. Potrošen je ogroman novac.

Rezultati takve prakse su jasno vidljivi. Propali su projekat bloka 7 u TE Tuzla, projekat Banovićke termoelektrane, projekat hidroelektrana “Vranduk”, ne zna se šta će biti sa rudnicima, pa onda željezara i koksara, sve napamet i lajički.

Naravno, za sve je, ako nije kriva onda sigurno odgovorna, vlast. Koliko je van života i životnih problema, primjer je Vlada TK. Umjesto da razvija institucije koje će se baviti privredom i zapošljavanjem, SDA-ovska Vlada medreslija TK je prije nekoliko mjeseci, na ruševinama starih privrednih instituta, formirala “Institut za društvena i religijska pitanja”.

Razlog je jasan. Trebalo je zadovoljiti potrebu za novcem nekih univerzitetskih profesora za čiji društveni doprinos niko ne zna  a  koji su uz to imali “strelovit” uspon u naučnim zvanjima. Sada oni, prije odgovora na temeljna pitanja života i opstanka, Bošnjacima,  nude  spoznaje o na primjer, Hamza Dede Orloviću, o džamijama sa drvenom munarom i slično. Rektor univerziteta koji je iz njihovog esnafa, im je dao punu podršku.

Na pitanja, što nema fabrika, što nema radnih mjesta, što nema brzog razvoja, što propadaju rudnici, elektrane, željezra, koksara  itd, vlade TK ali i FBiH nemaju adekvatan odgovor a vrijeme prolazi.

Kao što žednom treba voda, davljeniku zrak, bolesnom lijek, tako i našim vladama trebaju stručni i naučni kadrovi  organizovani kroz nove institute koje bi tim istim vladama bili od pomoći pri predlaganju  novih zakona i donošenju novih odluka i rješenja. Moraju se okupiti dokazani naučni i iskusni stručni kadrovi, sa kojima još uvjek raspolažemo, u jedan multidisciplinarni institut , nazovimo ga institut za privredu ili institut za energiju rudarsvo i industriju, sve jedno je. Takav institut bi trebao biti u sastavu državnog univerziteta koji bi upravljao njegovim radom. Šansu bi dobili oni univerziteski profesori koji zbog slabog interesa za tehničke discipline imaju sve manje studenata a prostora za rad tog instituta svakako ima dovoljno.

Odluku o formiranju takvog instituta treba donijeti vlast, što brže, i izabrati kadrove po kriterijumu stručnosti, isključujući svaku vrstu stranačkog kadroviranja i političkog voluntarizma.

Dali je vlast sposobna spoznati veličinu i značaj potrebe formiranja takvog instituta, pokazat će vrijeme.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku TIP.ba.

(TIP/Autor: Nermin Bijedić dipl.ing.el/Foto: Ilustracija)