Nakon žalbi uvoznika: Ministarstvo otkrilo gdje završavaju milioni od eko naknada

Federalno ministarstvo otkriva kako se raspoređuju milioni od eko naknada za vozila, gdje završava novac i odgovara na kritike uvoznika.

Jedan od uvoznika automobila obratio se redakciji Akta.ba tvrdeći da se privrednici koji uvoze vozila suočavaju s visokim i nepredvidivim računima za posebne ekološke naknade, kratkim rokovima za plaćanje te brojnim nejasnoćama u vezi s načinom obračuna i trošenjem prikupljenog novca.​

“Prilikom uvoza automobila morate platiti naknadu po kilaži vozila. Problem je što vam obračun ne dolazi odmah, nego jednom godišnje. Ako tokom godine uvezete pedesetak vozila, može vam odjednom stići račun od 15 ili 20 hiljada maraka, uz rok od svega 15 dana za plaćanje. Ako ne platite, račun vam se blokira”, ispričao je.

Prema njegovim riječima, posebno je sporno pitanje gdje završava novac prikupljen po ovom osnovu.

“Pratim šta rade s tim novcem. Ministarstvo ga raspoređuje kroz razne programe. Što se ekologije tiče, građani najbolje vide kakvo je stanje na terenu”, naveo je.

Dodaje kako pojedine kompanije koje uvoze znatno teža vozila dobijaju višestruko veće obaveze.

“Jednom kolegi koji prodaje kamione stigao je račun od 200 do 300 hiljada maraka. To je ogroman udar za svaku firmu”, tvrdi.

Posebno je, kaže, ostao bez odgovora na pitanje gdje zapravo završavaju vozila za čije se zbrinjavanje naplaćuje naknada.

“Jedan kolega je Ministarstvu poslao dopis i tražio da mu pokažu gdje se nalazi depo za otpadna vozila kako bi odložio automobil koji je potpuno uništen u saobraćajnoj nesreći. Umjesto odgovora, kaže da mu je nakon nekoliko dana u firmu došla inspekcija”, ispričao je sagovornik.

Uvoznici tvrde i da postoje situacije u kojima se pojedine komponente vozila, poput guma, praktično obračunavaju zasebno, zbog čega smatraju da dolazi do višestruke naplate iste obaveze.

Koliko je novca prikupljeno?

Kako bi provjerila ove tvrdnje, Akta.ba je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma uputila pitanja o načinu naplate, raspodjeli i korištenju sredstava prikupljenih po osnovu posebnih ekoloških naknada.

Prema podacima koje je Ministarstvo dostavilo, pozivajući se na Izvještaj Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, tokom 2025. godine po osnovu posebnih naknada za četiri kategorije otpada prikupljeno je 8.396.996,33 KM.

Od tog iznosa 5.877.879,43 KM, odnosno 70 posto, proslijeđeno je kantonima, dok je 2.519.098,90 KM ostalo Fondu za zaštitu okoliša FBiH za finansiranje projekata upravljanja otpadom.

Naknade se odnose na otpadne gume, otpadna ulja, otpadna vozila, baterije i akumulatore.

Ministarstvo je uz odgovor dostavilo i pregled prikupljenih sredstava po kategorijama otpada. Iz njega je vidljivo da najveći dio prihoda dolazi od naknada za otpadne gume, koje su tokom posmatranog perioda donijele 2.543.874,77 KM. Slijede otpadna vozila sa 2.197.126,50 KM, otpadna ulja sa 1.573.947,70 KM, dok je po osnovu baterija i akumulatora prikupljeno 538.196,99 KM.

Tabela u nastavku prikazuje prikupljene iznose finansijskih sredstava za četiri kategorije otpada. Također su prikazani i iznosi sredstava koji se raspoređuju po kantonima, kojima pripada 70% od ukupno prikupljenih sredstava.​

Tabela pokazuje i teritorijalnu raspodjelu sredstava. Najveći iznosi evidentirani su u Tuzlanskom kantonu, Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok je ukupno 4.797.202,17 KM raspoređeno kantonima, a 2.055.943,79 KM ostalo Fondu za zaštitu okoliša FBiH.

Na pitanje koliki dio sredstava otpada isključivo na motorna vozila, Ministarstvo nije dostavilo zbirni iznos, već je navelo da evidenciju vodi po četiri kategorije otpada te dostavilo pregled ukupno prikupljenih sredstava i iznosa koji se raspoređuju kantonima.

Kako se novac raspoređuje?

Iz Ministarstva navode da se sredstva raspoređuju u skladu sa Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH i Uredbom o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada.

Po važećem modelu, 70 posto prikupljenih sredstava pripada kantonima, dok se preostalih 30 posto koristi za projekte na nivou Federacije BiH.

Za ovu godinu raspoloživi budžeti po kategorijama otpada iznose:

-otpadne gume – 1.151.624 KM

-otpadni akumulatori i baterije – 583.536 KM

-otpadna ulja – 236.850 KM

-otpadna vozila – 1.130.292 KM.

Koliko je izdvojeno za otpadna vozila?

Na pitanje koliko je novca konkretno izdvojeno za reciklažu i zbrinjavanje automobilskog otpada, Ministarstvo odgovara da je kroz LOT 4 evidentirano 1.646.312 kilograma sakupljenih, recikliranih i izvezenih otpadnih vozila.

Na osnovu raspoloživih sredstava moguće je odobriti poticaj od najviše 0,50 KM po kilogramu, odnosno ukupno 823.156 KM.

Postoje li centri za zbrinjavanje autoolupina?

Jedno od ključnih pitanja odnosilo se na tvrdnje uvoznika da ne znaju gdje mogu predati potpuno uništena vozila.

Ministarstvo navodi da u Federaciji BiH upravljanje otpadnim vozilima obavljaju ovlaštene kompanije: Akvainvest iz Živinica, Trgosirovina i C.I.B.O.S. iz Sarajeva, Sirovinametal iz Bugojna, Fortin iz Tešnja, Seller iz Gradačca te Sirovina Eko iz Maglaja.

“Navedena pravna lica obavljaju aktivnosti upravljanja otpadnim vozilima u skladu sa izdatim dozvolama i propisanim uslovima“, navode.

Dodaju da se sredstva iz ekoloških naknada dodjeljuju svim kompanijama koje ispunjavaju uslove javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša FBiH, pri čemu svi ostvaruju jednak iznos poticaja po kilogramu obrađenog otpada.

Takav model, tvrde u Ministarstvu, osigurava transparentnost i jednak tretman svih reciklera, dok Fond svake godine dodatno ulaže sredstva u razvoj infrastrukture za upravljanje otpadom.

Iako dio privrede smatra da postojeći model predstavlja prije svega finansijsko opterećenje, Ministarstvo ima drugačiji stav.

“Ministarstvo smatra da postojeći model predstavlja značajan doprinos unapređenju sistema upravljanja otpadom i zaštite okoliša. Međutim, kao i u zemljama Evropske unije, potrebno je određeno vrijeme za potpunu uspostavu i ostvarivanje svih ciljeva sistema”, navodi se u odgovoru.

Šta je sa žalbama uvoznika?

Ministarstvo potvrđuje da je u posljednje dvije godine zaprimilo određeni broj žalbi na rješenja Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Kako pojašnjavaju, riječ je o slučajevima kada obveznici nisu prijavili količine proizvoda za koje se plaća posebna naknada, pa se obračun vrši na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“Riječ je o mehanizmu koji je propisan važećim propisima i primjenjuje se u slučajevima kada obveznici ne izvrše zakonsku obavezu prijave količina proizvoda za koje se plaća posebna naknada. Korištenjem službenih podataka Uprave za indirektno oporezivanje omogućava se kontrola izvršavanja zakonskih obaveza i utvrđivanje obveznika koji nisu izvršili prijavu i plaćanje naknade. Ovakav način obračuna doprinosi jednakom postupanju prema svim obveznicima, jer sprječava da oni koji ne izvršavaju svoje zakonske obaveze budu u povoljnijem položaju u odnosu na privredne subjekte koji uredno prijavljuju količine proizvoda i plaćaju propisane naknade“, pojašnjeno je za naš portal.

Ističu i da samo podnošenje žalbi ne znači da je sistem neadekvatan ili netransparentan, već predstavlja redovan pravni lijek u upravnom postupku, dok se o osnovanosti pojedinačnih žalbi odlučuje u skladu sa važećim propisima.

Ministarstvo podsjeća da je sistem posebnih naknada i produžene odgovornosti proizvođača uspostavljen po uzoru na modele država članica Evropske unije, dok nadzor nad naplatom i namjenskim korištenjem sredstava provode nadležne institucije Federacije BiH.

Takav mehanizam, navode, propisan je zakonom i ima za cilj osigurati jednak tretman svih obveznika, odnosno spriječiti da oni koji ne izvršavaju svoje zakonske obaveze budu u povoljnijem položaju u odnosu na kompanije koje uredno prijavljuju i plaćaju naknade.

Na tvrdnje pojedinih uvoznika da se određene komponente vozila naplaćuju više puta, Ministarstvo odgovara da dvostruke naplate nema.

“Naknada se ne naplaćuje više puta za istu obavezu. Način obračuna utvrđen je važećim propisima, a model je uspostavljen uzimajući u obzir iskustva i prakse zemalja Evropske unije”, navodi se u odgovoru.

Hoće li biti izmjena propisa?

Iako smatra da je postojeći sistem opravdan, Ministarstvo najavljuje njegovo daljnje unapređenje.

Kako navode, kontinuirano rade na izmjenama i dopunama propisa u skladu s najboljim praksama Evropske unije i problemima uočenim u njihovoj primjeni.

Poseban fokus, ističu, bit će na unapređenju sistema kontrole i efikasnijem praćenju namjenskog trošenja sredstava koja se raspoređuju korisnicima.