Video: (Ne)poznato blago s arhivskih polica: Bosna i Hercegovina čuva neprocjenjivu kulturnu baštinu

Aktuelno

Bosanskohercegovački muzeji, biblioteke i arhivi čuvaju neprocjenjivo kulturno blago koje bi moglo parirati kolekcijama mnogih razvijenijih zemalja. Uprkos teškim uslovima u kojima djeluju, uposlenici ovih institucija svakodnevno obrađuju rijetke rukopise, knjige i arhivsku građu. Ipak, bez sistemske podrške države, promocija tog bogatog naslijeđa ostaje nedovoljna.

Na policama sarajevskih biblioteka nalaze se vrijedni rukopisi iz zaostavštine Safvet-bega Bašagića, čija je gotovo cjelokupna zbirka upisana na UNESCO-ovu listu svjetske dokumentarne baštine, a danas se čuva u Bratislavi.

Bosna i Hercegovina čuva i brojne druge izuzetno vrijedne rukopise, među kojima su Kunovski zapis iz 16. stoljeća, raritetni primjerak rukopisa Ihja ulumuddin iz 1106. godine, kao i stotine drugih neprocjenjivih dokumenata koji su, uprkos svojoj vrijednosti, široj javnosti gotovo nepoznati.

Kulturno blago čuva se u teškim uslovima

Arhivska građa Bosne i Hercegovine predstavlja nezamjenjiv izvor za istraživače, naučnike i akademsku zajednicu. Međutim, većina vrijednih zbirki rijetko je dostupna javnosti jer kulturne institucije godinama rade u otežanim finansijskim i organizacionim uslovima.

Nedostatak stručnog kadra, ograničeni budžeti i neadekvatni uslovi rada otežavaju ne samo očuvanje već i predstavljanje kulturnog naslijeđa građanima i međunarodnoj javnosti.

Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i Zemaljskog muzeja BiH upozoravaju da je za kvalitetniju promociju i zaštitu kulturnog blaga neophodna snažnija podrška države, kako bi vrijedne zbirke bile dostupnije javnosti i bolje predstavljene u zemlji i svijetu.

Poseban problem predstavlja činjenica da se značajan dio kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine danas nalazi izvan granica zemlje, u muzejima i bibliotekama širom svijeta. Iako je riječ o vrijednim predmetima koji su kroz historiju izneseni iz Bosne i Hercegovine, pitanje njihovog eventualnog povratka više gotovo da se i ne otvara u javnosti.

Kulturni radnici upozoravaju da je očuvanje arhivske građe jednako važno kao i njena promocija, jer ona predstavlja svjedočanstvo historije, identiteta i kulturnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.

(TIP/Izvor: BHRT)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.